Dok ga jedni u BiH ne poštuju kao visokog predstavnika, drugi pak sa podsmjehom prate njegovo elaboriranje pravne tematike vezane za dnevnopolitičke krize u BiH.
Odlazak visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta nakon ovogodišnjih Općih izbora sve je izvjesniji scenarij. Njegov mandat, obilježen osporavanjima legitimiteta, neujednačenom podrškom međunarodne zajednice i nizom politički upitnih odluka, ostavio je duboke podjele na domaćoj političkoj sceni.
Takav potez će vjerovatno biti posljedica njegovog podnošenja ostavke na poziciju, te dolazi nakon niza nepopularnih mjera kada je Schmidt posezao za korištenjem bosnkih ovlasti suspendirajući Ustav Federacije BiH nakon prošlih Općih izbora 2022. godine, odnosno donošenjem odluke odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta ili pak onih mjera o koje su se svi politički akteri u našoj zemlji potpuno oglušili, piše Stav.
Odluka koju je Schmidt donio, a kojom neizvršavanje odluka visokog predstavnika postaje krivično djelo, rezultiralo je pravosnažnom presudom protiv bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, što je izazvalo neviđenu političku krizu u Bosni i Hercegovini, čije su se posljedice sanirale donedavno, a koje su rezultirale još snažnijim međunarodnim lobiranjem SNSD-a na međunarodnoj sceni.
Sve u svemu, bez potrebe da navodimo svaki događaj u hronologiji djelovanja Schmidta, njegov mandat predstavlja potpuni fijasko. Dok ga jedni u BiH ne poštuju kao visokog predstavnika, drugi pak sa podsmjehom prate njegovo elaboriranje pravne tematike vezane za dnevnopolitičke krize u našoj zemlji.
Zbogom, Herr Schmidt: Britanac preuzima OHR
Schmidt je u našu zemlju stigao u nimalo povoljnom trenutku, ali budući da nije imao podršku niti resurse svojih prethodnika, odluke je donosio uskom većinom podrške država članica Vijeća za implementaciju mira (PIC). Nije tajna da je njegova matična Njemačka bila za pružanje veće podrške visokom predstavniku, ali da su pojedine zemlje članice PIC-a implicitno bile protiv njegovog šireg djelovanja zbog činjenice da je podkapacitiranost Schmidta uvijena u nedovoljno odlučnosti i vlastitu nesigurnost, često izazivala još jače negativne reakcije po državu koju bi načelno trebao svojim odlukama štititi.
Osim toga, Schmidt se sam umiješao u procese pred Evropskim sudom za ljudska prava u slučaju Kovačević vs. Bosna i Hercegovina i time sam potpisao otkaz nakon što se u javnosti pojavila informacija da nije jasno od kojih sredstava su plaćeni advokati koju su u tom slučaju pomagali OHR-u.
Interes Velike Britanije
Sada po svemu sudeći u našu zemlju, najvjerovatnije u novembru, stiže novi visoki predstavnik. Ovaj put bi to trebao biti Britanac koji razumije Dejton, te ga neće tumačiti neuspješno kao što je to radio Schmidt, piše Stav.
Britanci čak navodno i insistiraju da sljedeći visoki predstavnik u BiH bude neko iz njihove zemlje jer će se u narednih nekoliko godina svakako pristupiti iznalaženju novih modela ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine, pa njemački kontinentalni tip tumačenja prava za takvo nešto nije pogodan.
Bosna i Hercegovina ima pozitivna iskustva sa britanskim diplomatama unutar OHR-a koji su ozbiljno shvatali i pristupali zadatku zaštite državnih interesa te očuvanju Dejtona, pa se u trenutnim političkim okolnostima slanje diplomatskog kadra iz Velike Britanije vidi kao pozitivan znak prijateljskog interesa za našu zemlju.
Odlazak aktuelnog visokog predstavnika mogao bi označiti početak drugačijeg pristupa Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu budućih ustavnih reformi i očuvanja Dejtonskog okvira. Hoće li taj zaokret donijeti stabilizaciju ili otvoriti nova politička previranja, zavisit će prije svega od spremnosti međunarodnih aktera da djeluju jedinstveno, a što je upravo nedostajalo u Schmidtovom mandatu koji odlazi u političku historiju.