Gotovo sve Schmidtove poteze podržala je Američka ambasada u Bosni i Hercegovini.
Tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini visoki predstavnik i dalje koristi bonska ovlaštenja. Od uspostave OHR–a nametnuto je više od 900 odluka u Bosni i Hercegovini. Nedavno je visoki predstavnik Christian Schmidt donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, u kojem je osigurao finansiranje novih izbornih tehnologija, kao i isplatu duga Viaduktu što je izazvalo različite reakcije. Umanjuje li se suverenitet Bosne i Hercegovine nametnutim odlukama visokog predstavnika i zašto ih domaće vlasti ne donose?
Za bonskim ovlaštenjima tokom svog mandata u Bosni i Hercegovini posezao je i visoki predstavnik Christian Schmidt više puta. Svojim odlukama deblokirao je proces uspostave vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, poništavao odluke Narodne skupštine Republike Srpske koje je smatrao antidejtonskim i neustavnim, nametnuo izmjene Krivičnog zakona i Izbornog zakona BiH.
Politički analitičari ocjenjuju da i odluke njegovih prethodnika nisu išle u korist svih građana, već uglavnom određenih političkih grupacija ili samo jednog naroda.
„Naravno da je to porazno za suverenitet zemlje, ali s druge strane treba uzeti u obzir kompleksnost BiH i činjenicu kakva bi bila da nema predstavnika međunarodne zajednice i da li bi uopšte opstala“, kaže politolog Mladen Bubonjić.
A šta rade domaći političari? Izbjegavaju da preuzmu odgovornost i donesu bitne i teške odluke za budućnost Bosne i Hercegovine. Čekaju da to umjesto njih učini visoki predstavnik.
Da su domaći političari radili svoj posao kako treba, danas ne bismo imali visokog predstavnika, smatra Semir Mujkić, urednik BIRN-a. Ocjenjuje da su stotine odluka visokih predstavnika poslije rata doprinijele uspostavljanje trajnog mira u Bosni i Hercegovini.
“Ako političari stvarno imaju veliku želju da se zatvori Ured visokog predstavnika, jasno je da trebaju uraditi, usvojiti zakone i implemetirati i uvesti nas u EU i tad će taj ured sasvim sigurno biti zatvoren. Oni to ne žele i visoki predstavnik je izgovor za sve što oni ne rade i strana koju mogu okriviti“, kazao je.
Gotovo sve Schmidtove poteze podržala je Američka ambasada u Bosni i Hercegovini.
„Slobodna Bosna“ nedavno je izvijestila o pregovorima o zatvaranju Ureda OHR-a u BiH.
No, indikativne su i Schmitove najave izrečene na godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se iz Daytona povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-Carl Bildt bio je prvi visoki predstavnik, ja sam osmi i radit ću na tome da budem posljednji – poručio je Schmidt, naglasivši da bi se u tom slučaju međunarodna zajednica, iako ne potpuno, mogla povući u pozadinu.
-Ljudi s pravom očekuju da međunarodna zajednica bude prisutna u izazovnim situacijama, kako bi pomogla onima koji su patili četiri godine, kazao je Schmidt.
Govoreći o budućnosti BiH, naglasio je važnost postizanja fer balansa između tri konstitutivna naroda i ostalih građana, ističući kako to nije jednostavan zadatak.
-Imamo, na primjer, pitanje Hrvata i odluka Ustavnog suda, kao i način izbora članova Predsjedništva, što su neki od ključnih izazova, naveo je.
Hoće li prije odlaska iz BiH i zatvaranja Ureda OHR-a Schmidt nametnuti odluke o izboru člana Predsjedništva BiH koje će pogodovati HDZ-u BiH ostaje da vidimo.
data-nosnippet>