Pravnici upozoravaju: Odluka NSRS o novoj Vladi RS nema ustavni i pravni legitimitet
Nakon sjednice Narodne skupštine Republike Srpske održane 2. septembra, na kojoj je većinom glasova – uz izlazak opozicije iz sale – izabrana nova Vlada RS, u javnosti se i dalje vode polemike o ustavnosti i zakonitosti tog postupka. Pravne dileme sve su izraženije, a stručnjaci tvrde da se poslanici ovom odlukom mogu suočiti s krivičnim posljedicama.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević ističe da poslanici koji su glasali za prijedlog Milorada Dodika, a koji je istovremeno bio i mandatar, ne mogu uživati poslanički imunitet u ovom slučaju. Prema njegovom tumačenju, glasanje za formiranje vlade kojom se Dodiku praktično omogućava nastavak obavljanja funkcije predsjednika RS – iako mu je to pravosnažno zabranjeno – predstavlja ozbiljno kršenje zakona.
Blagojević navodi član 342. Krivičnog zakonika RS, kojim se propisuje krivično djelo „omogućavanja obavljanja funkcije“. Za ovakvo djelo, naglašava on, gonjenje se pokreće po službenoj dužnosti, a nadležna tužilaštva u Banjoj Luci dužna su reagovati.
Pored toga, profesor upozorava i na član 278. Krivičnog zakonika RS, koji se odnosi na napad na ustavno uređenje. On pojašnjava da bi svaka odluka kojom se zaobilazi ili mijenja postojeći ustavni poredak – kao što je uvođenje predsjedničkog sistema bez izmjene Ustava ili izbor vlade suprotno važećim odlukama sudova – predstavljala protivpravni pokušaj izmjene ustavnog sistema.
Posebno se naglašava činjenica da je Sud BiH 12. juna 2025. donio pravosnažnu odluku kojom je Miloradu Dodiku zabranjeno obavljanje funkcije predsjednika RS na period od šest godina. Usvajanjem odluke kojom se formira nova vlada na njegov prijedlog, poslanici su, smatra Blagojević, prekršili tu zabranu i time izvršili krivično djelo kršenja sudske odluke.
Pravni stručnjaci upozoravaju da se radi o situaciji bez presedana u postdejtonskoj BiH, jer Narodna skupština RS svojim odlukama ne može derogirati pravosnažne sudske presude. Opozicija tvrdi da se time direktno ugrožava vladavina prava, dok je dio javnosti zabrinut zbog mogućeg prolongiranja institucionalne i političke krize.
U konačnici, kako zaključuju pravnici, jedino nadležne pravosudne institucije mogu dati konačan odgovor da li je u ovom slučaju zaista došlo do kršenja zakona i ustava, te da li poslanici koji su podržali odluku mogu biti krivično odgovorni.