Bivši predsjednik bh. entiteta RS, Milorad Dodik objavio je da će tokom sastanka s izraelskim predsjednikom Isakom Hercogom predložiti da se Sarajevska Hagada „vrati u Izrael“, tvrdeći da je postala „predmet političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine“.
„Hagada nije i ne smije biti sredstvo političkog obračuna – ona je svjedok istorije i kulture naroda koji je preživio progon“, naveo je Dodik na društvenim mrežama, dodajući da „korištenje Hagade bi se simbolički stalo protiv Izraela duboko vrijeđa one koji znaju šta ona znači za Jevreje“.
Dodik je pritom ocijenio da „namjera da se replika tog dragocjenog rukopisa koristi za finansiranje Gaze predstavlja vrhunac netrpeljivosti prema jevrejskom narodu“.
Sarajevska Hagada nije samo jevrejsko, već bosanskohercegovačko kulturno nasljeđe i simbol multikulturalnog identiteta Sarajeva.
Ovaj rukopis iz 14. stoljeća, koji su u Bosnu donijeli sefardski Jevreji prognani iz Španije, čuva se u Zemaljskom muzeju BiH već više od jednog stoljeća.
Tokom tog vremena, Hagada je preživjela ratove, raspade država i pokušaje uništenja, zahvaljujući upravo solidarnosti i humanosti građana različitih vjera i nacionalnosti.
Sarajevska Hagada svjedok je suživota i međusobnog poštovanja – činjenice da je Sarajevo grad u kojem su zajedno stoljećima živjeli i stvarali muslimani, katolici, pravoslavci i Jevreji.
Tokom Drugog svjetskog rata, Hagadu su od nacista sakrili upravo Bošnjaci – kustosi Zemaljskog muzeja – rizikujući vlastite živote da bi sačuvali taj dragocjeni rukopis.
Dodikova izjava, stoga, nije samo historijski neutemeljena, već se doživljava kao pokušaj revizije značenja jednog od najvažnijih simbola zajedničkog nasljeđa BiH.
Umjesto da se koristi za političke poene, Sarajevska Hagada treba ostati ono što je oduvijek bila – most među kulturama i vjerama, dokaz da različitosti mogu biti bogatstvo, a ne prijetnja.