„Istakla sam da od administracije predsjednika Trumpa očekujemo podršku kako bi se konačno zatvorilo poglavlje nedemokratskog stranog intervencionizma u Bosni i Hercegovini“, objavila je Željka Cvijanović.
O susretima Cvijanović u Washingtonu izvještavao je i Ivica Puljić, dopisnik FTV-a iz američke prijestonice, koji je američkim sagovornicima prenio stavove članice Predsjedništva BiH.
April McClain Delaney, demokratska kongreskinja iz savezne države Maryland, nedavno se oglasila povodom političkih prilika u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na djelovanje Milorada Dodika. Tako je 13. marta 2025. godine, zajedno s još nekoliko zastupnika iz Marylanda, objavila saopštenje u kojem se navodi:
„Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, predstavlja međunarodnu zabrinutost zbog svoje secesionističke retorike i nedavnih javnih nastupa, uključujući nošenje kape ‘Make America Great Again’ i otvorenu podršku Donaldu Trumpu, što se često spominje u političkim analizama i dezinformacijama.“ U saopštenju se dodaje i da „američki Kongres aktivno prati dešavanja u regiji, a među zakonodavnim inicijativama ističe se i Zakon o sjećanju na genocid u Srebrenici iz 2023. godine, koji ima za cilj suočavanje s prošlim i aktuelnim tenzijama“.
Upravo je to kongreskinja koja se susrela sa Željkom Cvijanović i s njom se fotografisala ispred svog ureda, na hodniku, a ne unutar službenih prostorija.
Sa kongreskinjom Claudiom Tenney iz savezne države New York, Cvijanović se sastala u njenom kabinetu, što i ne čudi s obzirom na to da je Tenney predsjednica srpskog Caucusa u Kongresu SAD-a i otvorena zagovornica politike Donalda Trumpa.
Claudia Tenney se, prema pojedinim informacijama, spominje i kao moguća kandidatkinja za ambasadoricu SAD-a u Srbiji. U ranijem periodu imala je i profesionalne, ali i privatne veze s bivšom Jugoslavijom. Tokom osamdesetih godina bila je jedina Amerikanka zaposlena u tadašnjem jugoslavenskom generalnom konzulatu u New Yorku.
Više puta je boravila u Beogradu, gdje je naučila srpski jezik. „Claudia će nastaviti da se bori za našu zajednicu i pomaže nam u ostvarivanju naših ciljeva. U Kongresu imamo snažnog prijatelja i saveznika“, poručuju srpske organizacije u Sjedinjenim Američkim Državama.
Cvijanović se sastala i s kongreskinjom Annom Paulinom Lunom s Floride, još jednom čvrstom pristalicom Donalda Trumpa. Luna je na društvenoj mreži X objavila da se susrela s „Predsjednicom Bosne i Hercegovine (?!)“. Zanimljivo je da je ranije javno, uz dozu ogorčenja, postavila pitanje ko stoji iza takozvanog „ljudskog safarija“ u Sarajevu i kakvi su to ljudi koji su ga organizovali.
Zabilježen je i sastanak sa senatorom Ronom Johnsonom iz Wisconsina, dugogodišnjim republikanskim političarem poznatim po nacionalističkim i rasističkim stavovima, te bliskim vezama s Donaldom Trumpom.
Na sastanak s izrazito konzervativnim kongresmenom Andyjem Oglesom iz Tennesseeja, Cvijanović je povela i Milorada Dodika, koji je u SAD doputovao s turističkom vizom. Inače, kongresmen Ogles se nalazi pod istragom zbog sumnje u finansijske malverzacije, nakon što je u augustu 2024. godine izvršen pretres njegove kuće – tema koja, prema ocjenama, nije strana ni Dodiku.
U bh. medijima veliku pažnju izazvao je i susret Cvijanović s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom. Riječ je o plaćenom sastanku, kao i onom održanom 27. maja 2025. godine, koji je u Sarajevu prošao gotovo nezapaženo. Međutim, s obzirom na to da je izborna godina, pojavila su se pitanja kako „predsjednica BiH“ ima pristup američkim zvaničnicima, dok drugi bh. političari to navodno nemaju.
Takva percepcija, međutim, nije u potpunosti tačna. Krajem 2025. godine član Predsjedništva BiH Denis Bećirović boravio je u Washingtonu, gdje je u State Departmentu razgovarao s Allison Hooker, trećom osobom po hijerarhiji u tom ministarstvu. Na Capitol Hillu imao je i pet do šest sastanaka s utjecajnim kongresmenima, znatno bolje pozicioniranim u američkom političkom sistemu od sagovornika Željke Cvijanović.
Ministar vanjskih poslova BiH Dino Konaković također je u više navrata boravio u Washingtonu, gdje je redovno imao sastanke u State Departmentu, Kongresu, kao i u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.
Ipak, njihove posjete SAD-u često su u Sarajevu dočekivane s podsmijehom i omalovažavanjem, dok se aktivnosti Cvijanović u javnosti predstavljaju kao „veliki diplomatski uspjeh“.
Čak se i Dodikov skupo plaćeni boravak u Washingtonu, iako je u zemlju ušao s turističkom vizom, u dijelu medija tumači kao diplomatski trijumf.
Autor ističe da ne brani politiku Denisa Bećirovića niti Dine Konakovića, ali postavlja pitanje kakva bi reakcija bila da su oni, poput Dodika, slobodno vrijeme u Washingtonu iskoristili za odlazak na NBA utakmicu.
„Najmanje polovina sarajevskih medija bi objavila naslove poput: ‘Dino troši državni novac i ide na utakmice, a ništa ne radi’. Dodik, s druge strane, za iste medije važi za uspješnog diplomatu kojem se ‘svaka čast’ što je bio na NBA meču“, navodi se u tekstu.
Propaganda i njeni efekti
Jasno je da Željka Cvijanović vrlo efikasno radi na ostvarenju vlastitih političkih ciljeva, ali i ciljeva Milorada Dodika, pri čemu se troše ogromna finansijska sredstva. Na desetine miliona dolara uloženo je u pokušaje skidanja sankcija. Prošle godine Cvijanović se u dva navrata sastajala s Christopherom Landauom, tada drugim čovjekom State Departmenta, kada se razgovaralo o Dodikovom povlačenju s izbornih funkcija i kasnijem povlačenju odluka entitetske skupštine.
Američka strana je tada smatrala da je posao završen – Dodik je sankcionisan, izgubio funkcije, a skupština se povukla. No, još jednom su, kako se tvrdi, nasjeli na balkansku političku zamku. Amerikanci, navodi autor, vjeruju u dogovore, dok Dodik vjeruje isključivo u lično bogaćenje i dalje osiromašivanje entiteta koji vodi.
Najveći uspjeh Cvijanović, prema ovoj analizi, jeste propaganda. Kontinuiranim objavljivanjem fotografija i kratkih poruka o susretima u Washingtonu, čak i kada je riječ o usputnim hodničkim susretima pogodnim za selfie, izazvala je burne reakcije sarajevskih medija, koji su potom fokus prebacili na kritiku bošnjačkih političara.
Predsjedništvo BiH i odnosi s Amerikom
Jedini koji je ostao po strani jeste Željko Komšić, koji je često boravio u SAD-u, ali je, prema navodima, ostvario malo konkretnih rezultata. Ponovo dolazi u New York, gdje ni ovaj put, kako se tvrdi, neće imati zvanične susrete s bh. ambasadorom pri UN-u, iako će tamo boraviti nekoliko dana.
Nakon toga planira predavanje na Univerzitetu Yale, a potom i odlazak u Washington, gdje neće prisustvovati Molitvenom doručku. Ostaje da se vidi kakvi su mu sastanci planirani, ukoliko ih je uopće pripremio ambasador Sven Alkalaj.
Ovo će biti Komšićeva četvrta posjeta SAD-u od kraja septembra, s uglavnom istim destinacijama – New York i Washington – uz poneki susret s dijasporom. Kontakti s američkim zvaničnicima, prema dostupnim podacima, gotovo da ne postoje.
Na kraju, autor podsjeća na dvije važne činjenice: bošnjački političari, bez obzira na sve slabosti i nedostatke, nemaju na raspolaganju desetine miliona dolara za lobiranje kao Milorad Dodik. Slično je i s političkim predstavnicima Hrvata u BiH, iako oni imaju drugačije oblike podrške.
Druga činjenica je da ni Donald Trump, ni njegovi politički saveznici, kao ni Dodikovi lobisti, neće vječno biti na vlasti. „Sve prolazi, pa i doživotna robija“, citira se Sokrat, zaključuje dopisnik FTV-a iz Washingtona Ivica Puljić.
Podsjećamo, Željka Cvijanović se oglasila i nakon susreta s kongresmenom Paulom Gosarom.
„Sagovornika sam upoznala s činjenicom da je Bosna i Hercegovina jedina kolonija u Evropi i tipičan neuspjeli projekat izgradnje države-nacije. Naglasila sam da je BiH zasnovana na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, a ne na dominaciji jednih nad drugima“, navela je Cvijanović.
Dodala je da je imala dug i sadržajan razgovor s republikanskim kongresmenom Paulom Gosarom te ponovila:
„Naglasila sam da od administracije predsjednika Trumpa očekujemo podršku kako bi se okončala era nedemokratskog stranog intervencionizma u BiH.“