Dok sukob na Bliskom istoku nastavlja da potresa međunarodnu scenu, u kriznu zonu uključuje se i Australija, ali na način koji vlasti u Canberri opisuju kao striktno odbrambeni. Premijer Anthony Albanese potvrdio je da će Australija poslati vojni izviđački avion i dodatno pomoći saveznicima u Zaljevu, ali je istakao da neće biti slanja kopnenih trupa u Iran.
Ova odluka dolazi u trenutku kada se sukob širi i kada sve više država pokušava zaštititi svoje građane i interese u regionu. Australija je, prema riječima premijera, odlučila djelovati kako bi pomogla partnerima u odbrani i osigurala sigurnost svojih državljana koji se nalaze u području zahvaćenom napetostima.
Odbrambena misija
Australijska vlada naglašava da njena uloga u ovom sukobu nije ofanzivna niti usmjerena na direktno učešće u vojnim operacijama protiv Irana. Prema zvaničnom objašnjenju, riječ je o podršci saveznicima i zaštiti regionalne sigurnosti.
– Naše učešće je isključivo odbrambene prirode – rekao je Anthony Albanese.
Australijski premijer dodao je da je glavni cilj ove odluke zaštita australskih državljana koji borave u regionu, kao i pomoć partnerskim državama koje su se našle pod pritiskom zbog eskalacije sukoba.
– Cilj je odbraniti Australijance koji se nalaze u regiji, kao i naše prijatelje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima – rekao je Albanese.
Zatvoren Hormuz
Sukob je već izazvao ozbiljne poremećaje u pomorskom saobraćaju, posebno u području Hormuškog tjesnaca. Ova strateška tačka predstavlja jednu od najvažnijih ruta za transport energenata u svijetu.
Kroz taj morski prolaz prolazi značajan dio globalne trgovine naftom i tečnim prirodnim plinom, pa svaka destabilizacija u tom području ima potencijal da utiče na svjetska tržišta energije.
Zbog eskalacije sukoba plovidba kroz Hormuški tjesnac postala je znatno otežana, a pojedine rute su privremeno zatvorene ili ograničene. Takva situacija izazvala je zabrinutost među međunarodnim energetskim kompanijama i državama koje zavise od stabilnog snabdijevanja energentima.
Evakuacija građana
U trenutku izbijanja sukoba veliki broj australijskih državljana nalazio se na području Bliskog istoka. Procjene govore da ih je bilo oko 115.000, raspoređenih u različitim državama Zaljeva.
Kako su napetosti rasle, a pojedini gradovi postali meta bombardovanja, australske vlasti počele su pratiti situaciju i pomagati građanima koji su željeli napustiti region.
Nakon prvih napada i povećanja sigurnosnog rizika, oko 2.600 Australijanaca odlučilo je da se vrati kući koristeći komercijalne letove.
Australska vlada nastavlja pratiti situaciju i spremna je reagovati ukoliko se sigurnosni uslovi dodatno pogoršaju.
Izviđački avion
Ključni element australijske vojne podrške biće raspoređivanje jednog od najnaprednijih aviona za nadzor zračnog prostora koji posjeduje njihova vojska.
Riječ je o avionu Boeing E-7A Wedgetail, specijalizovanom za rano upozoravanje i koordinaciju zračnih operacija. Ovaj avion koristi sofisticirane radarske sisteme koji omogućavaju praćenje velikog broja letjelica i kontrolu zračnog prostora na velikim udaljenostima.
Prema planu australske vlade, avion će u regionu boraviti najmanje četiri sedmice. Njegova primarna misija biće nadzor i zaštita zračnog prostora iznad zaljevskih zemalja.
Takva vrsta podrške omogućava saveznicima bolju koordinaciju protivzračne odbrane i bržu reakciju u slučaju novih napada.
Isporuka projektila
Pored raspoređivanja izviđačkog aviona, Australija je odlučila pružiti dodatnu vojnu pomoć Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Premijer Albanese potvrdio je da će ta država dobiti napredne projektile srednjeg dometa koji bi trebali ojačati njihove odbrambene kapacitete.
Odluka o slanju projektila donesena je nakon telefonskog razgovora australskog premijera sa predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohammedom bin Zayedom Al Nahyanom.
Australske vlasti smatraju da će ova pomoć omogućiti Emiratima da efikasnije zaštite svoj zračni prostor i infrastrukturu od potencijalnih napada.
Regionalna stabilnost
Australija već godinama održava bliske sigurnosne veze sa pojedinim državama Zaljeva, a ova odluka pokazuje spremnost Canberre da podrži svoje partnere u kriznim situacijama.
Istovremeno, vlada naglašava da ne želi dodatno širiti sukob niti ulaziti u direktne vojne operacije protiv Irana.
Upravo zbog toga naglasak je stavljen na odbrambene mjere, nadzor zračnog prostora i zaštitu pomorskih ruta koje su ključne za globalnu trgovinu energentima.
Kako se sukob razvija, ostaje otvoreno pitanje da li će se još država uključiti u regionalne sigurnosne operacije i na koji način će to utjecati na stabilnost Bliskog istoka.
