Nova izjava Milorada Dodika iz Moskve ponovo je otvorila pitanje statusa visokog predstavnika Kristijana Šmita i budućnosti njegovih odluka u Bosni i Hercegovini. Lider SNSD-a tvrdi da očekuje poteze Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija koji bi, prema njegovim riječima, mogli potpuno promijeniti političku situaciju u zemlji.
Govoreći za medije iz Republike Srpske tokom boravka u Moskvi, Dodik je izjavio da očekuje kako će na predstojećoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a biti otvoreno pitanje legalnosti misije Kristijana Šmita, ali i svih odluka koje je donosio otkako je preuzeo funkciju visokog predstavnika.
– Očekujem da će se na sjednici Vijeće sigurnosti UN reći da je to nelegalna misija i da posljedice koje je Šmit proizveo moraju da nestanu, odnosno da odluke koje je donio moraju biti proglašene ništavim – rekao je Dodik.
Njegova izjava izazvala je veliku pažnju političke javnosti jer bi eventualno osporavanje odluka visokog predstavnika otvorilo ozbiljna pravna i politička pitanja u Bosni i Hercegovini.
Očekivanja od UN-a
Dodik tvrdi da će Republika Srpska tražiti podršku međunarodnih partnera kako bi se pitanje Kristijana Šmita otvorilo pred najvažnijim međunarodnim institucijama.
– RS će to tražiti i od svojih partnera u Sjedinjenim Državama, Rusiji, Kini, ali i od onih koji su dio politike zdravog razuma, a ne imaginacije, poput EU – rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, jedino potpuno odbacivanje Kristijana Šmita i njegovih odluka može otvoriti prostor za novi politički dijalog u Bosni i Hercegovini.
– Šmit će nestati iz BiH odlukom Vijeća sigurnosti koji će reći da je ovo nepodnošljivo stanje. Očekujem da će on biti potpuni odbačen, eliminisan, a time i ono što je uradio. To bi jedino dalo šansu BiH – poručio je Dodik.
Pitanje legalnosti
Vlasti Republike Srpske već duže vrijeme osporavaju legitimitet Kristijana Šmita tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Upravo taj argument Dodik je ponovo istakao tokom obraćanja u Moskvi.
– Kristijan Šmit nije imenovan odlukama Vijeća sigurnosti i to je ključna činjenica u vezi sa njim, uz to da ga strane potpisnice Dejtonskog sporazuma nikada nisu predložile – rekao je Dodik.
Sa druge strane, većina zapadnih država i institucija Evropske unije smatra Šmita legitimnim visokim predstavnikom i podržava njegove odluke i djelovanje u Bosni i Hercegovini.
Upravo zbog toga pitanje njegovog statusa već godinama izaziva ozbiljne političke sukobe između vlasti Republike Srpske i međunarodnih predstavnika.
Bez dijaloga
Dodik tvrdi da u Bosni i Hercegovini nije moguće otvoriti ozbiljan politički dijalog između konstitutivnih naroda dok, kako kaže, traje djelovanje Kristijana Šmita i njegovog političkog nasljeđa.
– Do otvaranja dijaloga između konstitutivnih naroda u BiH ne može da dođe ako Šmit i njegovo nasljeđe ne nestanu – rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, trenutna politička situacija pokazuje da Bosna i Hercegovina ne može normalno funkcionisati u sadašnjem obliku.
– Ovakva BiH je nemoguća i propala. U Vijeću sigurnosti ima razumnih ljudi koji će to učiniti na predstojećoj sjednici – poručio je Dodik.
Dodao je i da bi eventualno odgađanje rasprave o ovom pitanju dodatno produbilo političku krizu u zemlji.
– Čekati još šest mjeseci narednu sjednicu Vijeća sigurnosti predstavljalo bi još jedan ekser u kovčegu BiH – rekao je Dodik.
Oštri sukobi
Od dolaska Kristijana Šmita na funkciju visokog predstavnika odnosi između njega i vlasti Republike Srpske gotovo konstantno su obilježeni političkim sukobima i međusobnim optužbama.
Najveće tenzije izazvale su odluke koje se odnose na izmjene zakona, funkcionisanje institucija i pokušaje blokade odluka visokog predstavnika u Republici Srpskoj.
Dodik i zvaničnici Republike Srpske više puta su poručivali da ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika, dok je OHR nastavio donositi odluke pozivajući se na ovlaštenja koja proizlaze iz Dejtonskog sporazuma i međunarodnih mandata.
Međunarodni odnosi
Dodikova izjava iz Moskve dolazi u trenutku kada su odnosi između Zapada i Rusije dodatno pogoršani zbog rata u Ukrajini i sve izraženijih geopolitičkih podjela.
Rusija i Kina ranije su više puta osporavale način imenovanja Kristijana Šmita i podržavale stavove Republike Srpske po tom pitanju, dok su zapadne države nastavile pružati punu podršku njegovom mandatu.
Upravo zbog toga sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojima se raspravlja o Bosni i Hercegovini često prerastaju u šire političke sukobe velikih sila.
Dodik sada očekuje da bi naredna sjednica mogla donijeti značajan zaokret i otvoriti pitanje poništavanja odluka visokog predstavnika, iako za sada nema naznaka da bi moglo doći do šire međunarodne saglasnosti o tome.
Politička neizvjesnost
Izjave Milorada Dodika ponovo su otvorile brojna pitanja o budućnosti političkih odnosa u Bosni i Hercegovini i ulozi međunarodne zajednice u zemlji. Dok jedni smatraju da je funkcija visokog predstavnika i dalje ključna za stabilnost države, drugi tvrde da OHR dodatno produbljuje političke podjele i blokade.
Bez obzira na različite stavove, jasno je da će pitanje Kristijana Šmita i njegovih odluka ostati jedna od najvažnijih političkih tema u Bosni i Hercegovini i u narednom periodu.
data-nosnippet>