Mogu li promjene na međunarodnoj političkoj sceni potpuno preokrenuti jedan od najvažnijih sudskih procesa u Bosni i Hercegovini? Upravo to pitanje otvorilo se nakon sve glasnijih spekulacija o mogućem dolasku novog visokog predstavnika i eventualnom ukidanju krivičnog djela koje je uveo Christian Schmidt.
Takav razvoj događaja, prema ocjeni pravnog eksperta dr. Milana Blagojevića, mogao bi imati direktne posljedice po pravosnažnu presudu Miloradu Dodiku. U autorskom tekstu Blagojević detaljno analizira pravne i političke scenarije koji bi mogli uslijediti ukoliko novi visoki predstavnik poništi Schmidtove odluke.
Mogući preokret
U javnosti se već neko vrijeme govori o mogućnosti da Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira uskoro imenuje novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Prema navodima koji kruže političkim i medijskim krugovima, jedan od prvih poteza mogao bi biti stavljanje van snage krivičnog djela neizvršenja odluka visokog predstavnika, koje je nametnuo Christian Schmidt.
Upravo po tom osnovu Milorad Dodik je osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine, zbog čega bi eventualna promjena zakonskog okvira mogla otvoriti prostor za zahtjeve za poništenje presude.
Blagojević smatra da postoje dva moguća scenarija koji bi mogli uslijediti nakon imenovanja novog visokog predstavnika.
Dva scenarija
Prvi scenario podrazumijeva da novog visokog predstavnika imenuje samo Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, bez potvrde Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Drugi scenario uključuje i potvrdu Vijeća sigurnosti UN-a.
Blagojević tvrdi da bi prvi scenario posebno razotkrio političku poziciju Milorada Dodika, imajući u vidu njegove ranije stavove o legitimitetu visokog predstavnika.
– U prvom slučaju Dodik bi, ne prvi put, pokazao svoju pravu prirodu – jedno vrijeme tvrditi da nema visokog predstavnika ako njegovo imenovanje nije odobrio Savjet sigurnosti UN-a, a zatim odustati od toga i prihvatiti takvog visokog predstavnika ako će poništiti Schmidtovo krivično djelo ili, još bolje za Dodika, i presudu Suda BiH i odluku Ustavnog suda BiH – rekao je Blagojević.
Njegova analiza otvara pitanje političke dosljednosti, ali i mogućnosti da pravni procesi budu pod snažnim utjecajem međunarodnih odluka i političkih dogovora.
Sporno imenovanje
Ipak, Blagojević smatra da ni drugi scenario ne bi bio potpuno pravno čist, čak ni ako bi novi visoki predstavnik dobio potvrdu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Prema njegovom tumačenju međunarodnog prava, ključna pitanja ne mogu rješavati ni visoki predstavnik ni politička tijela, već isključivo Međunarodni sud pravde.
On navodi da Povelja Ujedinjenih nacija i Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora jasno definišu nadležnosti kada je riječ o ocjenjivanju pravne valjanosti međunarodnih akata.
Blagojević zbog toga tvrdi da bi svaki pokušaj poništavanja odluka ili zakonskih odredbi mogao otvoriti dodatne pravne i političke sporove.
Ustavni sud pod pritiskom
Posebno oštar dio njegove analize odnosi se na Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Blagojević tvrdi da sud već mjesecima ne donosi odluku o zahtjevu zastupnika iz Narodne skupštine Republike Srpske koji traže ocjenu ustavnosti Schmidtovog krivičnog djela.
On smatra da se takvo odgađanje ne može posmatrati kao slučajnost.
– Pitanje je to o kojemu je Ustavni sud BiH do sada odlučio bezbroj puta, rekavši svaki put da OHR navodno ima pravo nametati zakone, uključujući i krivični zakon. Međutim, sud mjesecima namjerno neće da odluči, što upućuje na ozbiljnu sumnju da je i do njega stigao glas koji mu je rekao: nemoj odlučivati, sačekaj novog visokog predstavnika – rekao je Blagojević.
Njegove tvrdnje dodatno podižu političku temperaturu jer direktno sugerišu mogućnost političkog čekanja i kalkulacija unutar institucija koje bi morale djelovati nezavisno.
Milioni i pitanja
Blagojević u svom tekstu spominje i finansijske podatke iz budžeta Republike Srpske, koje opisuje kao indikativne u širem političkom kontekstu.
Posebno ističe podatak da je tokom 2025. godine sa računa predsjednika entiteta isplaćeno više od 60 miliona konvertibilnih maraka pod stavkom koja je označena kao „ostali nespomenuti rashodi“.
Navodi da je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske dala pozitivno mišljenje na takav izvještaj, bez detaljnog objašnjenja gdje je novac završio.
Ovaj dio njegove analize izazvao je dodatnu pažnju jer otvara pitanje transparentnosti trošenja javnog novca i načina na koji institucije nadziru finansijske tokove.
Čekanje raspleta
Blagojević smatra da bi konačni cilj cijelog procesa mogao biti stvaranje situacije u kojoj Ustavni sud Bosne i Hercegovine više neće ni morati odlučivati o Schmidtovim odlukama.
– Ustavni sud BiH čeka da novi visoki predstavnik poništi Schmidtovo krivično djelo, nakon čega će formalno reći da je time otpao osnov za njegovo odlučivanje. I time će svi vuci biti siti, a narod (ovce) na broju – rekao je Blagojević.
Njegove riječi izazvale su brojne reakcije u javnosti jer dolaze u trenutku kada se politička situacija u Bosni i Hercegovini ponovo nalazi pod snažnim pritiskom međunarodnih odnosa, institucionalnih sukoba i pitanja pravnog legitimiteta odluka koje utiču na cijeli politički sistem države.