Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije ovlašten niti će nuditi model rješenja pitanja državne imovine, poručio je predsjednik ove institucije Mirsad Ćeman na konferenciji za novinare održanoj 15. maja u Sarajevu.
Sudije Ustavnog suda podsjetile su da je ovo pitanje u nadležnosti Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine te da se, do donošenja konačnog rješenja, državnom imovinom smatra imovina naslijeđena sukcesijom bivše SFRJ, kao i imovina nekadašnje Socijalističke Republike BiH, uključujući šume, rijeke i poljoprivredno zemljište.
Raspolaganje državnom imovinom zabranjeno je više od dvije decenije, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo zakon kojim je to pitanje privremeno uređeno.
Taj zakon ostaje na snazi sve dok ne bude usvojen novi, koji bi precizno definisao šta predstavlja državnu imovinu i ko njome može raspolagati, a politički predstavnici iz Republike Srpske godinama blokiraju donošenje takvog rješenja.
Sutkinja Larisa Velić upozorila je da neusvajanje zakona i dalje predstavlja ozbiljan problem te može dovesti do novih sporova pred Ustavnim sudom, posebno kada je riječ o velikim infrastrukturnim projektima poput Južne plinske interkonekcije.
„Neki se i dalje pozivaju na stari zakon o građevinskom zemljištu prema kojem promjena namjene zemljišta podrazumijeva i promjenu titulara, odnosno vlasnika. Međutim, od 2003. godine to više nije moguće“, kazala je Velić.
Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda kod Splita, preko Posušja, do Travnika, uz odvojak prema Mostaru.
Projekt je zakonom proglašen strateškim i od javnog interesa, čime su lokalne zajednice obavezane ustupiti zemljište bez naknade. Američka ambasada u Sarajevu ranije je javno podržala projekat i učestvovala u povezivanju domaćih zvaničnika s predstavnicima američke kompanije.
Na konferenciji je istaknuto i da se Ustavni sud suočava s ozbiljnim problemima zbog nepopunjenog sastava sudija.
„Broj neriješenih predmeta dostigao je 13.625, dok ih je ranije bilo manje od 3.000“, rekao je Ćeman.
Trenutno nedostaju sudije iz Republike Srpske jer ih Narodna skupština Republike Srpske nije imenovala zbog političkih nesuglasica, zbog čega Sud funkcioniše u nepotpunom sastavu.
Ustavni sud BiH prema zakonu ima devet sudija – četiri bira Parlament Federacije BiH, dvije Narodna skupština Republike Srpske, dok tri strane sudije imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Ćeman je naveo da je tokom prošle godine Sud zaprimio 5.671 predmet, a riješio 2.503.
Dodao je da zbog manjka sudija više ne funkcioniše ni Veliko vijeće, koje je ranije rješavalo najveći broj predmeta, pa se odluke sada uglavnom donose na plenarnim sjednicama, što dodatno usporava rad.
Pozvao je nadležne institucije da hitno imenuju nedostajuće sudije, naglašavajući da Sud i dalje ostaje ustavan i legitiman.
Govoreći o provođenju odluka, Ćeman je podsjetio da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima nadležnost reagovati u slučajevima njihovog neizvršavanja.
„Tužilaštvo postupa oprezno, sporo i bez rezultata. Nema optužnica niti presuda“, rekao je.
Potpredsjednica Ustavnog suda Valerija Galić podsjetila je da su odluke Suda konačne i obavezujuće, ali da se u praksi često zanemaruju.
Kao primjer navela je i odluku „Ljubić“, koja se i dalje vodi kao neizvršena.