Dok se odbrojavaju dani do zvanične objave o novom visokom predstavniku, u javnost cure detalji o žestokim stavovima koji bi mogli promijeniti kompletan izborni proces u našoj zemlji.
Bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor spominje se u bosanskohercegovačkim i slovenskim medijima kao jedan od mogućih kandidata za nasljednika Christiana Schmidta na poziciji visokog predstavnika. Kabinet bivšeg predsjednika Slovenije nije potvrdio niti demantovao ove navode. Na upit o tačnosti informacija i eventualnim pregovorima, iz kabineta su kratko odgovorili da nemaju komentara, što otvara prostor za nove spekulacije o političkom angažmanu u Bosni i Hercegovini, piše Hayat.ba.
Diplomatske spekulacije o nasljedniku Schmidta
Ime bivšeg slovenskog predsjednika sve se češće izdvaja u diplomatskim krugovima. Dio članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) smatra da bi upravo on, zahvaljujući dugogodišnjem političkom iskustvu i dobrim vezama u regiji, mogao preuzeti vodstvo OHR-a. Početkom sljedećeg mjeseca javnost bi trebala saznati ime novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Njegova kandidatura dobila je na značaju nakon izjave Christiana Schmidta, koji je govoreći o odlasku s funkcije indirektno spomenuo Sloveniju. Pojedine diplomate protumačile su ovaj istup kao jasan signal da se o slovenskom kandidatu već vode ozbiljni razgovori iza zatvorenih vrata.
Stavovi o Izbornom zakonu i nametanjima
U ranijem razgovoru za medije, bivši predsjednik Slovenije komentarisao je i suspenziju Ustava Federacije Bosne i Hercegovine prilikom formiranja Vlade FBiH, kada je izostavljen potpis potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Refika Lende. On je naglasio da se legitimitet vlasti gubi kada se izbori ne doživljavaju kao rješenje, nego kao problem.
Borut Pahor, bivši predsjednik Slovenije, istakao je važnost ravnopravnosti u izbornom procesu i nužnost domaćeg dijaloga: “Za izbore je veoma važno da postoji saglasnost da su legitimni, a tada to nije bio slučaj zbog određenih odluka koje su donesene. U izbornom procesu ne možete jednima davati više, a drugima manje prava, jer se time gubi legitimitet izbora. Potrebno je mnogo više dijaloga kako bi se došlo do održivih rješenja.”
Odgovarajući na optužbe o lobiranju HDZ-a BiH za Izborni zakon prema vlastitim interesima, on je poručio da domaći lideri moraju sami postići dogovor. Gostujući u emisiji televizije Hayat, zaključio je da je za legitimitet cijelog procesa najbolje kada zakonska rješenja nastanu unutar same države, bez uplitanja visokog predstavnika i međunarodne zajednice.