Čović je odbacio kritike o navodnom savezu s SNSD-om koji blokira institucije i evropski put.
Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u Dnevniku D govorio je o usvajanju proračuna Vijeća ministara, otvaranju novog graničnog prelaza Gradiška, odlasku visokog predstavnika Schmidta, pitanju državne imovine, partnerstvu sa SNSD-om i pitanju trećeg entiteta.
Čović je ovu godinu označio vrlo izazovnom za Bosnu i Hercegovinu ovo godina za Bosnu i Hercegovinu:
„Godina je vrlo izazovna i krajnje kompleksna zbog naše neorganiziranosti, nefunkcionalnosti. Rekao bih da smo dobro prošli, s obzirom na to da su iskušenja izvana uistinu stoljetna.”
Jedan od rijetkih konkretnih institucionalnih pomaka, prema njegovim riječima, jeste usvajanje budžeta na nivou Vijeća ministara.
„Pohvala Vijeću ministara i predsjedavajućoj, koja čini ogroman napor. Sad proračun ide u proceduru formalnog usvajanja u Predsjedništvu, koje se mora vratiti u oba doma. Nastojat ćemo da budemo relativno brzo gotovi.”
Na pitanje hoće li biti blokada, odgovorio je kako vjeruje da nema razloga za blokade, jer su pripreme već urađene i postoji saglasnost u Vijeću ministara.
Granični prelaz Gradiška
Tema otvaranja graničnog prelaza Gradiška u posljednja dva dana obilježila je javnost, praćena međusobnim optužbama i prijavama zbog govora mržnje. Čović smatra da se radi o pitanju koje je nepotrebno politizirano, iako bi trebalo biti tehničko i razvojno:
„To je projekat koji se radi zajedno s međunarodnim partnerima. Nedopustivo je da kad ga završite, uložite ogroman novac i napor, neko kaže: to ne ide. I da ga veže za bilo koji drugi projekat. Kako objasniti predstavnicima vlade Republike Hrvatske, koja je uložila 60 miliona u taj prelaz, da zbog naših nadmudrljivanja ovamo mi nismo u stanju staviti ga u funkciju?”
Raspodjela PDV prihoda
Na pitanje hoće li inzistirati na rješavanju dugogodišnjeg pitanja raspodjele PDV prihoda između Federacije i Republike Srpske, Čović je odgovorio:
„Ta raspodjela bi dobro došla svima. Nažalost, mi se ne možemo dogovoriti već dugih niz godina. Nerazumno je uzimati kredite, imati probleme s finansijskim aranžmanima, a na drugoj strani leži novac koji ne znate iskoristiti. Inzistirat ću da se to pitanje riješi.”
Odlazak Schmidta i transformacija OHR-a
Najava odlaska visokog predstavnika Christiana Schmidta otvorila je širu temu o ulozi OHR-a. Čović je kazao da je bio iznenađen odlaskom:
„Ja sam bio uvjeren kada je došao gospodin Schmidt u BiH da će taj mandat trajati vrlo kratko. Ali on je sad drugi najdugovječniji visoki predstavnik poslije Valentina Incka. S visokim predstavnikom sam razgovarao prije možda 15 dana. Nije bio uopće u razmišljanju da će podnijeti ostavku.”
Dodao je da je plan bio da se to desi pred izbore, te da je Schmidtova ostavka i za njega bila iznenađenje.
Što se tiče budućnosti OHR-a, Čović je jasan u svom stavu:
„Naš prijedlog je da se OHR treba transformirati. Ja bih volio da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore, jer ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi? Da ima ograničen kapacitet u ovlastima i da bude zaštitni mehanizam za Daytonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati.”
O pitanju državne imovine i odluci visokog predstavnika koja je, prema Čovićevim riječima, faktički zaustavila niz javnih investicija, rekao je:
„Jedan od primjera je autocesta pored Mostara. Dok nekih stotinjak kvadratnih metara vojne imovine, proglašene neperspektivnom, ne bude riješeno, mi ne možemo graditi, ne smijemo potpisati ugovor.”
Na pitanje šta mu je Schmidt odgovorio, rekao je:
„Da će razmišljati, da to nije njegov posao — s čime se ja slažem. U startu sam rekao da se ne slažem da on uopće donosi takve odluke. Onda je zamolba bila: dajte pojašnjenje odluke.”
Odbacio je i spekulacije da je državna imovina jedini razlog Schmidtovog odlaska:
„Moguće da je to jedan od razloga, ali ne vjerujem da je jedini.”
Mogućnost da Schmidt nametne odluku o državnoj imovini u posljednji čas Čović ne isključuje, ali ne očekuje:
„Ne vjerujem da će uopće ući u bilo kakvu konturu donošenja novih odluka koji mogu izazvati neke posljedice. Pitanje je kakvu bi odluku on donio, ali o secesiji i cijepanju nema govora. Pitanja kao što je ovo moramo sami rješavati.”
BiH između američkog i evropskog utjecaja
Na pitanje preuzima li Amerika glavnu ulogu u kreiranju budućnosti BiH, Čović je odgovorio:
„U dobro doba — da. Čini mi se da Europa tu gubi nekadašnji status. Što nije dobro, jer ona gubi utjecaj. Ja i politika koju zagovaram ne možemo zamisliti budućnost BiH izvan euroatlantskih integracija.”
Ipak, smatra da se bez SAD-a mnogi problemi danas ne mogu riješiti:
„Siguran sam da bez snage Američke administracije puno problema u BiH neće biti riješeno.”
Na pitanje što ako se sukobe politike EU i SAD-a prema BiH:
„One se razilaze oko svega, pa je i to moguće. Ako smo odgovorni i volimo ovu zemlju, tražit ćemo rješenja i od toga napraviti šanus za nas da sami rješavamo pitanja, što i trebamo činiti.”
Rizičnost Južne plinske interkonekcije
Čović je govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije podsjetio da je strani investitor uključen u projekat zbog nemogućnosti postizanja unutrašnjeg dogovora:
„Nismo znali odraditi svoj posao. Ponudili smo varijantu da napravimo novu tvrtku u Mostaru. Zatim da napravimo zajedničku tvrtku s udjelima BH Gasa, Plinacra i Elektroprivrede Mostara s jednakim udjelima. Ništa od toga nije prošlo. Pojavio se američki partner koji je kazao: mi to želimo voditi. Ja sam svjesno podržao.”
Nije podržao skeptične tvrdnje o riziku ovog projekta za BiH:
„Svaki partner koji dolazi iz tog prostora dobit će našu apsolutnu potporu. Po svaku cijenu. Kakav rizik preuzima BiH ako dođe partner i uloži milijardu i pol dolara? Ako ništa ne napravi, odlazi odavde.”
U odgovoru na pitanje o mogućnosti scenarija sličnog Viaductu, naglasio je da svaki projekat može završiti neuspješno ukoliko izostane domaća politička podrška.
„Svaki projekat može tako završiti. Ako ga mi budemo blokirali.”
Na pitanje ko u ovom procesu „ima keca u rukavu“ — Bosna i Hercegovina ili američki partneri, Čović tvrdi da kontrola i dalje ostaje u domaćim rukama:
„Mislim da Bosna i Hercegovina upravlja svim. Sve je u našim rukama.”
Blokada s SNSD-om?
Čović je odbacio kritike o navodnom savezu s SNSD-om koji blokira institucije i evropski put:
„Mi surađujemo s SNSD-om 20 godina. Partnerstvo se zasniva na povjerenju i dogovoru. Razlike između nas su ogromne. Mi želimo euroatlantske integracije, SNSD razmišlja o evropskom putu ali ne o NATO savezu.”
Kazao je kako sličnu ili čak veću saradnju ima i sa strankama u Federaciji, te da je otvoren i za nove saradnje:
„Gospodin Nikšić i ja se sastanemo godišnje 30 puta. Gospodin Dodik i ja možda 3 puta.”
Na optužbe da zajedno blokiraju institucije, odgovorio je:
„To apsolutno nije tačno. Kad ne znate kako ćete upravljati državom, okrivite nekoga. Pokrenuli su proces razdruživanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti prije 4 godine kada su se HDZ, SNSD i Trojka dogovorili da naprave vlast. Nisu imali pravo na to. Postoje ustavni mehanizmi zaštite: ne možete smijeniti predstavnika bilo kojeg naroda u Vijeću ministara bez procedura u Domu naroda. Morate s njima sjesti i dogovarati vlast. Nije se pričalo o blokadi koju je prošle godine 8 mjeseci radio Klub Bošnjaka.”
“Treći entitet je službeni zahtjev HDZ-a”
Osvrnuvši se na pitanje izbornog zakonodavstva i izbora legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva, Čović je naglasio da je to nužna potreba hrvatskog naroda:
„Vi dobijete odgovor da nema smisla da se Hrvatima biraju predstavnici u domovima naroda, pogotovo ne u Predsjedništvo punih 16 godina. A kad krenemo tražiti rješenja, opet se zatvore. Neko još uvijek vjeruje da će neko izvana, a mislim dominantno na dio bošnjačke politike, uraditi posao i na neki način transformirati BiH. To se nikada neće desiti. BiH ne može biti klasična građanska država.”
Na pitanje može li priča o trećem entitetu postati službeni zahtjev HDZ-a, odgovorio je dimplomatski potvrdnim stavom:
„To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina, a neki se s tim igraju. Svaki mirovni plan ’90-ih je uključivao sva tri konstitutivna naroda. Sada imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva. Ako je to ikome donijelo dobro, neka nastave dalje. Samo neodgovorna bošnjačka politika može natjerati nekoga da razmišlja isključivo na taj način. Bojim se da je današnja politika Bošnjaka neodgovorna.”
„Ništa se neće riješiti bez dovora sva tri naroda”, zaključio je.