Schmidt otkrio detalje o odlasku iz OHR-a: “Još ne znam kada odlazim, pitanje državne imovine i dalje blokira BiH”
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je da još uvijek ne zna kada će napustiti funkciju niti kada bi mogao biti imenovan njegov nasljednik, ističući da proces izbora novog visokog predstavnika još nije definisan.
U intervjuu za austrijski list Die Presse, Schmidt je kazao da trenutno radi bez jasnih informacija o budućnosti svoje funkcije.
„Bilo bi važno znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, situacija s tim još uvijek nije jasna. U tom smislu, svoj posao trenutno obavljam baš kao i pilot koji slijeće na aerodrom u Sarajevu – u uslovima vizuelnog letenja“, rekao je Schmidt.
Spominje se potreba za novim pristupom
Govoreći o razgovorima koji se vode unutar međunarodne zajednice, Schmidt nije želio komentarisati potencijalne kandidate za poziciju visokog predstavnika, ali je potvrdio da postoje ideje o promjenama u radu OHR-a.
„Mandat OHR-a nije vremenski ograničen. Ipak, kao što je to ranije bio slučaj sa nekoliko mojih prethodnika, i meni je sada sugerisano da napravim mjesto za nekoga drugog. Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: ‘Hajde da probamo nešto novo’“, naveo je.
Državna imovina ostaje ključno otvoreno pitanje
Schmidt smatra da je pitanje državne imovine jedno od najvećih neriješenih pitanja u Bosni i Hercegovini te da upravo ono usporava razvojne i investicione procese.
„Jedna tačka koja je u središtu svega toga jeste još uvijek neriješeno pitanje državne imovine, koja obuhvata oko 30 posto teritorije. Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u planiranoj izgradnji američkog plinovoda Južna plinska interkonekcija“, rekao je.
Dodao je da je tokom mandata imao više prijedloga za realizaciju važnih infrastrukturnih projekata, ali da nije želio samostalno donositi odluke bez političkog konsenzusa.
„Moje ladice su pune prijedloga. Ali ja to ne želim uraditi sve dok ne postoji spremnost ključnih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne rasprava o tome je li to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzusom je korijen svih problema. To je puzajuća bolest u Bosni i Hercegovini“, kazao je Schmidt.
OHR i dalje potreban
Komentarišući zahtjeve da se međunarodni nadzor okonča tri decenije nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, Schmidt je rekao da razumije takve stavove, ali smatra da Bosna i Hercegovina još nije dostigla nivo funkcionalnosti koji bi omogućio potpuno povlačenje OHR-a.
Prema njegovim riječima, tokom njegovog mandata ostvareni su određeni pomaci koji pokazuju da institucija visokog predstavnika i dalje ima značajnu ulogu.
„Tokom pet godina mog mandata mnogo toga je postalo bolje. Moje djelovanje je definitivno poboljšalo političku operativnost u ovoj zemlji. Na primjer, pobrinuo sam se da se u Federaciji BiH nakon četiri godine tehničke vlade konačno formira vlada sa parlamentarnom većinom. Izmijenio sam Izborni zakon kako bi se smanjile mogućnosti izbornih zloupotreba“, rekao je Schmidt.
Dodao je da dio organizacija koje se bave ljudskim pravima izražava zabrinutost zbog mogućeg usporavanja izbornih reformi ukoliko bi OHR uskoro ostao bez aktuelnog visokog predstavnika.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se sve češće vode rasprave o budućnosti OHR-a, ulozi međunarodne zajednice u BiH i mogućim rješenjima za pitanja državne imovine i izborne reforme.