Penzije u Federaciji BiH od početka jula definitivno će biti više. Riječ je o polugodišnjem usklađivanju penzija koje garantuje novi model. No, postavlja se pitanje da li će se penzije moći ovako usklađivati i u budućnosti. Odgovore smo potražili od Federalnog zavoda PIO/MIO i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Detalji isplate julskih penzija
– najniža penzija povećava se sa 666 KM na 706 KM
– zagarantovana penzija povećava se sa 842 KM na 892 KM
– prosječna samostalna penzija povećava se sa 851 KM na 900 KM
Federalni zavod PIO/MIO: Vlada FBiH je postala garant isplate penzija
Iz Federalnog zavoda PIO/MIO kažu da danas posluju na principima finansijske stabilnosti i odgovornog upravljanja sredstvima. Isplata penzija se, dodaju, dominantno finansira iz doprinosa aktivnih osiguranika, što predstavlja osnovni princip međugeneracijske solidarnosti.
„Međutim, kao i svi penzijski sistemi u Evropi, sistem Federacije BiH zavisi od demografskih i ekonomskih kretanja. Dugoročna održivost zavisi od rasta zaposlenosti, visine plata, naplate doprinosa i demografskih trendova. Bitno je napomenuti da je 2020. godine Federalni zavod PIO/MIO u potpunosti prešao na trezorsko poslovanje, čime je Vlada postala garant isplate penzija.”
Budući da se isplata penzija dominantno finansira iz doprinosa aktivnih osiguranika, upitali smo da li već postoje pokazatelji o prihodima od doprinosa.
Doprinosi za PIO mogli bi biti manji za osam posto
Kako navode iz Zavoda PIO/MIO, uticaj povećanja minimalne plate potrebno je posmatrati kroz dva perioda, budući da je tokom 2025. godine došlo i do smanjenja stope doprinosa za PIO. U prvih šest mjeseci 2025. godine rast prihoda od doprinosa u odnosu na isti period 2024. godine iznosio je oko 16,5 posto, dok je u drugom polugodištu taj rast bio znatno niži i iznosio je približno 4,5 posto.
Naglašavaju i da se povećanje minimalne plate na 1.000 KM primjenjuje od 1. januara 2025. godine, dok je od 1. jula 2025. godine stopa doprinosa za PIO smanjena sa šest na 2,5 posto, odnosno za 3,5 procentna poena.
„Suštinski efekti istovremenog povećanja minimalne plate i smanjenja stope doprinosa biće u potpunosti vidljivi tek po završetku 2026. godine. Međutim, na osnovu podataka za prvih pet mjeseci 2026. godine može se zaključiti da će prihodi od doprinosa na kraju godine biti znatno niži u odnosu na 2025. godinu. Naime, prihodi od doprinosa u prvih pet mjeseci 2026. godine u prosjeku su manji za oko 8% u odnosu na isti period prethodne godine“, naveli su iz Federalnog zavoda PIO/MIO.
Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH: Složenost penzijskog sistema
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike upitali smo može li Federacija BiH dugoročno finansirati dva redovna usklađivanja penzija godišnje bez dodatnog opterećenja budžeta.
„Upravo na ovom pitanju najbolje se vidi složenost i delikatnost svakog penzijskog sistema. S jedne strane postoji potreba da se penzionerima osigura dostojanstven životni standard i kontinuiran rast penzija, a s druge strane obaveza da sistem ostane stabilan i održiv za buduće generacije. Naravno da penzijski sistem dugoročno ne može samostalno finansirati kontinuirano i značajan rast penzija bez rasta zaposlenosti, ekonomije i ukupne baze osiguranika. Ukoliko se povećavaju izdvajanja iz sistema, a broj osiguranika ne raste odgovarajućim tempom, razlika sredstava mora se osiguravati iz budžeta ili drugih izvora finansiranja”, odgovorili su nam iz ovog ministarstva.
Naglasili su da gotovo sve evropske države danas u određenoj mjeri finansiraju penzijske sisteme iz budžeta upravo zbog demografskih promjena i produženja životnog vijeka stanovništva. Kao primjer naveli su da Republika Hrvatska iz budžeta osigurava više od 60 posto sredstava potrebnih za isplatu penzija. Slični modeli postoje i u drugim evropskim zemljama.
„Pored povećanja zaposlenosti, koje predstavlja osnovni preduslov dugoročne stabilnosti sistema, postoji niz drugih faktora koji utiču na stanje penzijskih fondova širom svijeta. Jedan od najvažnijih svakako je produženje životnog vijeka stanovništva. Danas ljudi žive duže nego ranije, što je pozitivan civilizacijski trend, ali istovremeno znači i duži period korištenja prava iz penzijskog sistema”, naveli su iz Ministarstva.
Kako dalje navode, minimalan uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju je 15 godina staža osiguranja, dok se pravo na penziju može koristiti 20, 25 ili čak 30 godina. Taj nesrazmjer, naglašavaju, mora biti pokriven dodatnim izvorima finansiranja, što predstavlja izazov za sve moderne penzijske sisteme.