Može li jedan politički propust imati dugoročne posljedice po položaj Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine? Upravo to pitanje otvoreno je nakon novih optužbi na račun članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović zbog odluka koje se odnose na Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Oštre optužbe
Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska uputio je niz ozbiljnih optužbi na račun Željke Cvijanović, tvrdeći da je njen posljednji potez pokušaj naknadnog popravljanja političke greške koja je, prema njegovim riječima, napravljena još početkom godine.
Prema njegovoj ocjeni, odluka da pokrene mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa uslijedila je tek nakon što je ranijim postupanjem omogućeno donošenje odluke koja je promijenila način rada Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Stanivuković je naglasio da njegova politička opcija podržava svaki potez koji predstavlja zaštitu interesa Republike Srpske, podsjećajući da su i ranije podržavali veto srpskog člana Predsjedništva BiH kada su smatrali da je za to postojalo opravdanje.
Ipak, smatra da je u ovom slučaju riječ o potpuno drugačijoj situaciji.
Najteže optužbe
Govoreći na konferenciji za medije, Stanivuković je ustvrdio da je ključni trenutak bio u januaru, kada je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo novu odluku koja reguliše rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Prema njegovim riječima, upravo tada nije iskorištena mogućnost pokretanja veta.
– Cvijanović na tu, bazičnu odluku, nije uložila veto, čime je pravno utemeljila potonja imenovanja. Nedavno imenovanje novih članova je samo završni čin, a pravni temelj je bila odluka iz januara na koju nije bilo veta srpskog člana Predsjedništva BiH – rekao je Stanivuković.
On smatra da je upravo ta odluka otvorila prostor za kasnija imenovanja članova Komisije.
Traži odgovore
Stanivuković je poručio da javnost zaslužuje odgovore zbog čega veto nije pokrenut kada je, prema njegovoj ocjeni, to bilo najvažnije.
– Ako ne ponudi jasne odgovore i racionalno obrazloženje, Cvijanović je dužna da se povuče iz političkog života BiH – rekao je Stanivuković.
Prema njegovim riječima, ostalo je nejasno zbog čega reakcija nije uslijedila u trenutku kada je odluka usvojena, već tek nekoliko mjeseci kasnije.
Zbog toga je otvorio pitanje političke odgovornosti i zatražio detaljno objašnjenje okolnosti koje su prethodile cijelom slučaju.
Posljedice odluke
Govoreći o mogućim efektima izmijenjenih pravila rada Komisije, Stanivuković je upozorio da bi ona mogla imati dugoročne posljedice po način odlučivanja o nacionalnim spomenicima u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom tumačenju, izmjenama je promijenjen sistem odlučivanja, što bi u budućnosti moglo dovesti do preglasavanja domaćih predstavnika.
Istovremeno tvrdi da je vraćena uloga međunarodnih eksperata koje predlaže UNESCO, što smatra dodatnim razlogom za zabrinutost.
Upozorenje
Stanivuković smatra da bi takav model mogao otvoriti brojna pitanja u vezi sa statusom pojedinih memorijalnih kompleksa i kulturno-historijskih lokaliteta.
– Izmjenom odluke na štetu srpskog naroda stvorena je mogućnost da neko sutra preglasavanjem odluči da spomenik u Donjoj Gradini nije spomenik već obična njiva, ili da prostor oko spomenika na Kozari proglasi isključivo zelenom površinom – rekao je Stanivuković.
Dodao je da upravo zbog toga smatra da je bilo neophodno reagovati mnogo ranije, odnosno u trenutku donošenja osnovne odluke.
Pitanja za SNSD
Tokom obraćanja osvrnuo se i na postupke ministara iz SNSD-a u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Postavio je pitanje zbog čega su ministri Srđan Amidžić i Staša Košarac podržali budžetska sredstva namijenjena finansiranju rada Komisije, ukoliko se sada tvrdi da njen rad predstavlja problem za interese Republike Srpske.
Na taj način pokušao je ukazati na, kako tvrdi, nedosljednost u postupcima predstavnika vlasti.
Podsjećanje na 2016.
Stanivuković je podsjetio da je prije nekoliko godina donesena odluka kojom su promijenjena pravila rada Komisije.
Prema njegovim riječima, tada su međunarodni članovi isključeni iz njenog sastava, dok je za donošenje odluka uveden obavezan konsenzus domaćih članova.
Smatra da su najnovije izmjene predstavljale odustajanje od takvog modela i povratak ranijem načinu funkcionisanja.
Posebna sjednica
Povod za cijelu raspravu predstavlja posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi poslanici trebali razmatrati veto koji je Željka Cvijanović uložila na odluku druga dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Riječ je o odluci kojom su imenovani novi članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Cvijanović smatra da je imenovanje izvršeno preglasavanjem i da nije provedeno u skladu s ustavnim procedurama, zbog čega je pokrenula mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa Republike Srpske.
Nova politička polemika
Cijeli slučaj izazvao je novu političku polemiku između vlasti i opozicije u Republici Srpskoj.
Dok predstavnici SNSD-a tvrde da je veto bio neophodan radi zaštite interesa Republike Srpske, opozicija smatra da je ključna politička greška napravljena mnogo ranije i da se sada pokušava ispraviti potezima koji, prema njihovoj ocjeni, ne mogu promijeniti već donesene odluke.
Rasprava u Narodnoj skupštini Republike Srpske mogla bi dodatno produbiti političke podjele, ali i otvoriti nova pitanja o načinu funkcionisanja zajedničkih institucija Bosne i Hercegovine, kao i odgovornosti svih aktera koji su učestvovali u donošenju odluka koje su prethodile aktuelnoj političkoj krizi.