Zdenko Lučić uputio je do sada jednu od najoštrijih javnih kritika predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, optuživši ga da je tokom dvije decenije vlasti uspostavio, kako navodi, “nedemokratski, diktatorski i kriminalni sistem” koji je, prema njegovim riječima, osiromašio i obespravio većinu Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U opširnoj objavi Lučić poziva na stvaranje, kako kaže, “pokreta za slobodu i dostojanstvo hrvatskog naroda u BiH”, tvrdeći da je došlo vrijeme za političke promjene.
“Dvadeset godina uništava svaku alternativu”
Na početku obraćanja Lučić ocjenjuje da je Čović tokom svoje dugogodišnje političke dominacije sistematski uklanjao sve potencijalne političke protivnike unutar HDZ-a BiH.
Kako navodi, predsjednik HDZ-a BiH oko sebe je, umjesto sposobnih ljudi, okupio poslušne kadrove.
Posebno je kritikovao izbor pojedinih kadrova u vrhu stranke i vlasti, navodeći da su na najvažnije funkcije postavljani ljudi bez potrebnih kvalifikacija i integriteta.
“Njegova politika je ostanak na vlasti”
Lučić tvrdi da iza politike HDZ-a BiH ne postoji jasna nacionalna strategija, već isključivo interes očuvanja vlasti.
Prema njegovim riječima, Čović “nema nikakvu suvislu politiku”, nego je njegov jedini cilj ostati na vlasti i zaštititi vlastite interese, interese porodice i najužeg kruga saradnika.
Istovremeno smatra da se predsjednik HDZ-a BiH, kako bi opravdao svoju dugogodišnju vlast, često poziva na zaštitu nacionalnih interesa, branitelja i Domovinskog rata.
Podsjetio na Aprilski paket iz 2006. godine
Veliki dio svog teksta Lučić posvetio je ustavnim promjenama iz 2006. godine, poznatim kao Aprilski paket.
Tvrdi da je Čović tada podržao prijedlog ustavnih reformi koje bi, prema njegovoj ocjeni, značajno oslabile političku poziciju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Podsjeća da su se tom prijedlogu tada usprotivili Katolička crkva u BiH i HDZ 1990, smatrajući da bi smanjenje ovlasti Doma naroda oslabilo mehanizme zaštite konstitutivnosti hrvatskog naroda.
Lučić u objavi citira i tadašnje saopćenje Biskupske konferencije BiH iz marta 2006. godine, u kojem su biskupi pozvali zastupnike da ne podrže predložene ustavne promjene.
Optužbe da je lični interes stavio ispred interesa Hrvata
Lučić dalje iznosi tvrdnju da je Čović podržao Aprilski paket zbog vlastitih pravosudnih problema i interesa, a ne zbog političkih uvjerenja.
Navodi da je, prema njegovom mišljenju, lični interes predsjednika HDZ-a BiH tada bio ispred interesa hrvatskog naroda.
Istovremeno podsjeća na političke događaje iz perioda Hrvatske samouprave, tvrdeći da su brojni tadašnji hrvatski političari uklonjeni sa političke scene, dok je Čović nakon toga učvrstio svoju poziciju.
Nabrojao više od 30 obećanja o izmjenama Izbornog zakona
Jedan od najopsežnijih dijelova Lučićeve objave odnosi se na pitanje izmjena Izbornog zakona BiH.
On je hronološki pobrojao više od tri decenije javnih izjava Dragana Čovića, od 2012. do 2026. godine, u kojima je najavljivao skoro usvajanje izmjena Izbornog zakona.
Među navedenim obećanjima nalaze se izjave poput:
da će izmjene biti usvojene “do kraja godine”,
“u narednih mjesec dana”,
“u prvim mjesecima naredne godine”,
“u roku od dva ili tri mjeseca”,
kao i posljednja najava iz februara 2026. godine da će se pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva riješiti u narednih dvadesetak dana.
Lučić zaključuje da se radi o nizu neispunjenih obećanja koja, kako tvrdi, pokazuju da je riječ o političaru kojem se više ne može vjerovati.
Poziv na političke promjene
Na kraju obraćanja Lučić poziva Hrvate u Bosni i Hercegovini da podrže novu političku opciju i, kako navodi, vrate dostojanstvo hrvatskom narodu.
Dodao je kako građani više ne bi trebali ostajati po strani te ih pozvao da se priključe “pokretu za slobodu i dostojanstvo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”.
Lučićeva objava predstavlja jednu od najoštrijih javnih kritika upućenih Draganu Čoviću iz hrvatskog političkog korpusa u posljednje vrijeme, a u velikoj mjeri fokusirana je na način vođenja HDZ-a BiH, dugogodišnje obećanje izmjena Izbornog zakona te političke odluke koje su obilježile protekle dvije decenije.
data-nosnippet>