Građani moraju nadoknaditi gubitak EP BiH: Od sutra veći računi za struju – otkrivamo za koliko u prosjeku

Prema proračunima koje su radili u Elektroprivredi BiH, prosječno povećanje cijene struje iznosit će oko 2,5 maraka mjesečno za 85 posto kupaca

Od sutra građani u Federaciji BiH koji su korisnici Elektroprivrede BiH očekuju veće račune za struju. Kako je poznato, odlukom Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK), na prijedlog EPBiH, struja za domaćinstva će biti skuplja za 10,04, a za kategoriju ostala potrošnja do 8 posto.

PRODUKTIVNOST KOMPANIJE

Građani se u nevjerici pitaju ima li kraja poskupljenjima, jer ionako većina jedva sastavlja kraj s krajem. U EPBiH kažu da je ova odluka bila nužna, s obzirom na rast drugih cijena koje su se odrazile na ovo preduzeće, a koje je u prošloj godini zabilježilo gubitak od 331 milion KM.

Kako je rečeno za Oslobođenje u ovoj kompaniji, povećanje cijene električne energije za kupce će dovesti do povećanja od samo 2,3 posto ukupnog prihoda Elektroprivrede BiH. Cilj ovog poteza uprave, pojasnili su, usmjeren je prvenstveno na usklađivanje cijena struje s porastom cijena proizvodnje i nabavke struje kako bi se održale operativna efikasnost i konkurentnost EPBiH.

Penzioneri sa strahom očekuju nova poskupljenja i plaše se da će povećanje cijene struje biti veće od 2,5 KM, u što će se, kako kažu, uvjeriti kada dobiju račune

– Održavanje cijene ispod nivoa ekonomski opravdane cijene, što je do sada bio slučaj, ugrozilo bi produktivnost kompanije. Zadnje usklađivanje cijena je urađeno prije više od deset godina. Za to vrijeme višestruko su porasli svi ostali troškovi koji su doveli do veće proizvodne cijene električne energije, dok je prodajna cijena ostajala ista. To je neodgovorno ponašanje prema jednoj javnoj kompaniji koja treba da osigurava stabilan energetski sektor, a ne da bude način vještačkog održavanja socijalnog mira. Usklađivanjem cijena smo samo uspostavili pravičniji i ekonomičniji odnos proizvodne i prodajne cijene struje. Prema našim proračunima, prosječno povećanje cijena električne energije će iznositi oko 2,5 KM mjesečno za 85 posto kupaca. Osim toga, kupci EPBiH i dalje plaćaju najnižu cijenu električne energije u odnosu na proizvodnu cijenu, rečeno nam je.
Iako su, kako kažu, hidrološke prilike značajno lošije od prošle godine, u EPBiH se nadaju da će u ovoj godini imati mnogo bolji poslovni rezultat u odnosu na 2023.

– Saradnjom novih uprava rudnika, EPBiH i Vlade FBiH radi se na podizanju proizvodnje u rudnicima, za što već imamo pozitivne pokazatelje u povećanju isporuke uglja iz rudnika Koncerna u odnosu na prošlu godinu. Elektroprivreda BiH je pripremila mjere koje bi rezultirale povećanom proizvodnjom električne energije, njenim plasmanom na tržište i finansijskom konsolidacijom kompanije, rekao je za Oslobođenje dr. sc. Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede BiH.

Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona i član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže za naš list da penzioneri sa zebnjom i strahom očekuju nova poskupljenja.

Žarić kaže da je u BiH problem visokih napona. Ističe da, kada je Aluminij bio na mreži, toga nije bilo, jer je veliki potrošač, a sada su dalekovodi prazni

– Nije problem što će, kako kažu, poskupjeti struja 2,5 KM mjesečno. Sve je već poskupjelo, a poslije 1. augusta će se sigurno desiti nova poskupljenja osnovnih životnih namirnica a da ne spominjem cijene lijekova. Penzioneri sa strahom dočekuju poskupljenje struje. A sve što sa strahom očekujemo, to nas brzo snađe. Bojimo se da će cijene struje biti veće od 2,5 KM, a u to ćemo se uvjeriti kad dobijemo račune. Računi će biti mnogo veći. Donekle bi se to moglo izdržati, ali je problem što će onda cijene svega ići gore. Svjedoci ste da je već kafa skuplja za 2,3 marke, ističe Trakić.

Naš sagovornik podsjeća da je u FBiH u toku potpisivanje peticije sa preciznim zahtjevima upućenim Vladi. Penzioneri traže vanredno povećanje penzija u ovoj godini za najmanje 3,5 posto.

– Jedini izlaz je da se povećaju penzije. Jednokratne pomoći nisu za nas. One služe samo za kupovinu izbora. Jednokratne pomoći penzionerima ništa ne znače. Vidite otkad se borimo za povećanje penzija. Sve je moguće, samo to nije i da se olakša život onome ko je to radom zaradio. Oni koji treba da to obezbijede, niti to obezbjeđuju niti rade, govorim o Vladi. Penzioneri su na rubu egzistencije i nikad nam teže nije bilo. Vjerovatno ni od peticije neće biti neke vajde, nego ćemo morati izaći u septembru na masovne proteste i to ne samo u Sarajevu već diljem FBiH, poručuje Trakić.

Osim gubitka od 331 milion KM u 2023, došlo je do povećane potrošnje struje zbog ekstremno visokih temperatura, pa su iz uprave EPBiH upozorili na probleme u elektroprenosnoj mreži, koja je, kako navode, potkapacitirana za fotonaponske elektrane.

Mato Žarić, generalni direktor Elektroprenosa BiH, međutim, tvrdi da elektroprenosna mreža nije potkapacitirana niti je opterećena.

NEMA INDUSTRIJE

– Zamislite koliko je prije rata bilo vojne industrije u BiH? Pretis, Unis, Igman, Kosmos, Bratstvo…, a mreža je bila izgrađena za tu industriju i ona je radila. Poslije rata uopće nije opterećena. Mreža nije opterećena 30 ili 40 posto. Prenosna mreža 99 posto svu energiju prenese i nema zastoja. To je samo politička priča zato što je prenos jedino državno preduzeće i na njega je udar. Ili ga treba rasturiti ili ga se treba kaniti. Dakle, nikakav problem nije u prenosu. Sve vrijeme pričaju priču napamet iz političkih razloga. Kada se nedavno desio raspad sustava, udarili su na prenos. Na kraju se ispostavilo da mi nemamo nikakve veze sa tim raspadom sustava, koji se desio negdje u Grčkoj. Mreža ide redovno, održava se i nikad nije bilo zastoja zbog prenosa niti u prenosu energije, kaže Žarić za Oslobođenje.

Naš sagovornik pojašnjava da je problem u tome što se mreža nije radila od Bihaća pa sve do Livna, jer nije bilo industrije.

– Sad su se tu pojavili obnovljivi izvori, solari, vjetroelektrane i tu fali jedan dalekovod, 400 kilovoltni, od Banje Luke, Livna do Mostara i da se u budućnosti napravi cijela petlja. Međutim, to ne možemo sami raditi kao država, već nam treba potpora Evropske energetske zajednice, koja je zainteresirana i ona to polako uvrštava u svoje projekte i programe. Do prenosa nije sigurno. Ovo je jedino državno poduzeće da su vlasnici FBiH i RS i u prenosu su stranci u startu napravili sve kako treba, i kad je riječ o prijemu ljudi i o investicijama. Ide se onoliko koliko je ko unio u prenos – FBiH ima 58,89, a RS 41,11 posto i mi se toga strogo držimo. Redovno pratimo i gradimo trafostanice. Sad ćemo raditi Jahorinu i već smo pogodili dalekovod. Ali, šta je tu problem? Problem je što izgradnja traje pet godina. Ko će riješiti imovinske odnose da se provuče jedan dalekovod od Sarajeva do Jahorine, a treba riješiti parcela i parcela i to ide sporo. Posebno je pitanje raspolaganje državnom imovinom, pa se ne može raditi i javi se stotinu problema. Ali, sredstva imaju, ona su namijenjena i to je to, zaključuje Žarić.