Nakon što je stručnjak za međunarodnu sigurnost, umirovljeni general-bojnik Mykola Zentsev analizirao situaciju u Bosni i Hercegovini i upozorio na moguću “operaciju utjecaja osmišljenu za otvaranje druge fronte u destabilizaciji NATO-a i Europe”, važno je podsjetiti na važne detalje.
Naime, događaji u Bosni i Hercegovini sve više nadilaze okvire unutarnje političke krize i poprimaju širi značaj za europsku sigurnost. Balkan se s razlogom naziva “buretom baruta Europe”: lokalni politički sporovi više su se puta pretvorili u krize s dalekosežnim međunarodnim posljedicama. Upravo zato događaji koji se danas odvijaju zaslužuju mnogo veću pozornost nego što je trenutačno dobivaju, piše Zentsev za Ukrinform.
Istaknuo je da strukturne slabosti Daytonskog sporazuma sve više iskorištavaju političke snage povezane s Moskvom koje nastoje oslabiti autoritet središnje vlasti u Sarajevu.
Kao glavnog saveznika Kremlja naveo je, naravno, Milorada Dodika, komentirajući da svaka svaka eskalacija na Balkanu ima stratešku svrhu – skrenuti pozornost, resurse i politički fokus Europe i NATO-a s ruskog rata protiv Ukrajine.
Ruske su obavještajne službe navodno su uspostavile infrastrukturu u Republici Srpskoj koja bi trebala omogućiti ono što se često naziva “salama-secesijom” – postupno slabljenje državnog suvereniteta kroz niz pojedinačnih koraka umjesto izravnog proglašenja neovisnosti.
Kibernatički napadi i širenje moskovskog utjecaja
Kao primjere je naveo sustavno odbijanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i bojkotiranje središnjih državnih institucija, kao i policijsko ispitivanje 26 zaposlenika Memorijalnog centra Srebrenica nakon objave izvješća o negiranju genocida. Kao idući korak navodi pokušaj ponovnog uspostavljanja zasebne vojske Republike Srpske i navodno okupljanje mreže radikalnih aktivista u motociklističkim klubovima i sportskim organizacijama.
“Druga važna sastavnica ruskog utjecaja na Balkanu je opsežna obavještajna, informacijska i kibernetička infrastruktura. U blizini sela Radenka policija je otkrila objekte u kojima su, prema navodima istražitelja, ruski instruktori obučavali radikalne skupine za izazivanje masovnih nereda. Među uhićenima tijekom istrage bili su i ruski državljani. Posebnu ulogu ima Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu, koji zapadni stručnjaci već godinama označavaju kao mogući centar za elektroničko obavještajno djelovanje i koordinaciju operacija u Bosni i Hercegovini”, istaknuo je Zentsev.
Uz to je spomenuo i kako Beograd ima vlastiti strateški interes za poticanje separatističkih težnji u Republici Srpskoj, temeljen na konceptu “srpskog sveta”, te da važnu ulogu u širenju moskovskog utjecaja na Balkanu kroz blisku suradnju sa Srpskom pravoslavnom crkvom ima Ruska pravoslavna crkva.
Brčko kao najvjerovatnije mjesto izbijanja krize
Prema njegovim tvrdnjama, sve veći broj pokazatelja upućuje na to da se situacija približava kritičnoj točki.
Većina analitičara smatra da je Distrikt Brčko najvjerojatnije mjesto izbijanja krize. Među scenarijima o kojima sigurnosni stručnjaci najčešće govore jest pokušaj srpskih snaga da uspostave kopneni koridor kroz Brčko i tako fizički povežu dva dijela Republike Srpske, navodi Zentsev.
“Svaki pokušaj promjene statusa quo silom neizbježno bi imao međunarodne posljedice. S obzirom na to da je susjedna Hrvatska članica NATO-a, takav scenarij bi gotovo sigurno prisilio Savez da pojača svoju vojnu prisutnost na Balkanu, preusmjeravajući resurse i stratešku pozornost s baltičke regije i istočnog boka NATO-a”, objasnio je.
“Povijest je više puta pokazala da krize u regiji rijetko ostaju ograničene na samu regiju. Spriječiti da BiH postane još jedno poprište ruskog geopolitičkog sukoba sa Zapadom stoga nije samo regionalni interes, nego i pitanje europske sigurnosti”, poručio je Zentsev.
OZBILJNO UPOZORENJE OD VRSNOG STRUČNJAKA
„Slobodna Bosna“ podsjeća kako je Mykola Zentsev umirovljeni general-major Oružanih snaga Ukrajine i međunarodno priznati vojni stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u strateškom planiranju, obavještajnom radu i hibridnom ratovanju.
Njegova upozorenja o potencijalnoj destabilizaciji Bosne i Hercegovine i otvaranju “druge fronte” u Europi ne bi trebala biti odbačena kao puko politiziranje, već ih treba uzeti krajnje ozbiljno iz nekoliko ključnih razloga:
Direktno iskustvo u borbi protiv hibridnih operacija
Zencev je proveo karijeru unutar ukrajinskog vojnog i sigurnosnog sistema, koji se više od decenije direktno suočava s ruskim hibridnim ratovanjem, operacijama uticaja, kibernetičkim napadima i subverzijama [Ukrinform]. On odlično prepoznaje “rukopis” i metodologiju ruskih obavještajnih službi (GRU i FSB). Kada Zencev analizira situaciju u BiH, on ne teoretizira, već povlači direktne paralele s modelima koje je Rusija uspješno primijenila na Krimu i u Donbasu prije invazije 2022. godine.
VEZANI SADRŽAJ Zašto je Brčko toliko važno? Ukrajinski general upozorava na scenario koji bi uzdrmao BiH
Visoki vojni čin i pristup obavještajnim matricama
Kao penzionisani general-major, on zadržava duboko razumijevanje vojne logistike, geopolitike i operativnog planiranja. Vojni stručnjaci njegovog ranga analiziraju situaciju kroz prizmu stvarnih vojnih kapaciteta, geografskih ranjivosti (poput Distrikta Brčko) i lanaca snabdijevanja, a ne samo kroz političku retoriku. Njegov uvid kombinuira otvorene izvore (OSINT) s dubokim poznavanjem doktrine ruskog ratovanja.
Precizno mapiranje ranjivih tačaka (Distrikt Brčko)
Zencev u svojoj analizi ne govori uopćeno o “napetim odnosima”, već taktički locira Distrikt Brčko kao neuralgičnu tačku cijelog Balkana.
Ruska potreba za rasipanjem resursa Zapada
Njegovo upozorenje je logično unutar šire globalne strategije Kremlja. Rusija se nalazi pod snažnim pritiskom na istočnom ratištu i hitno joj je potreban veliki sigurnosni incident unutar Evrope koji bi skrenuo pažnju, finansije i vojnu pomoć zapadnih saveznika s Ukrajine.. Pokretanje krize na Balkanu, koji je historijski osjetljiv i gdje Rusija ima snažna politička uporišta, predstavlja najjeftiniji i najefikasniji način da Moskva oslabi koheziju NATO-a.
Zencev ozbiljno upozorava na elemente koji već postoje na terenu i koji se mogu aktivirati u vrlo kratkom roku. To uključuje paramilitarne organizacije, radikalna udruženja, mreže pod krinkom humanitarnog rada (poput centra u Nišu) te intenzivne kibernetičke napade na institucije u regiji. Njegova teza je jasna: Infrastruktura za destabilizaciju je već izgrađena, samo se čeka politički signal za njeno pokretanje.
(SB)
data-nosnippet>