Moskva poslala oštro upozorenje zbog Kosova: Tvrde da potezi Zagreba, Tirane i Prištine mogu destabilizirati Balkan
Rusko ministarstvo upozorava na posljedice vojne saradnje
Moskva je reagirala na sve intenzivniju vojnu saradnju Albanije, Hrvatske i Kosova, upozorivši da bi daljnje približavanje Prištine evroatlantskim sigurnosnim strukturama moglo imati posljedice po stabilnost Balkana.
Upozorenje je iznio Jurij Pilipson, direktor Drugog evropskog odjeljenja Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Govoreći o regionalnoj sigurnosnoj situaciji, Pilipson je posebno komentirao trilateralni memorandum o vojnoj saradnji koji su Albanija, Hrvatska i Kosovo potpisali u martu prošle godine.
Ruski diplomata taj sporazum opisao je kao stvaranje svojevrsnog vojnog bloka i izrazio zabrinutost zbog jačanja odbrambene saradnje između tri strane.
Prema njegovom tumačenju, takvi potezi predstavljaju dio šireg procesa militarizacije regiona i približavanja Kosova zapadnim sigurnosnim strukturama.
Moskva posebno izdvaja Kosovo
Pilipson je poručio da je, iz perspektive Moskve, posebno problematična mogućnost daljnjeg uključivanja Kosova u evroatlantske strukture.
Ruska strana smatra da bi takav razvoj događaja mogao dodatno povećati napetosti u regionu, posebno imajući u vidu neriješena politička i sigurnosna pitanja između Beograda i Prištine.
Pilipson je istovremeno naglasio da Moskva dijeli zabrinutost vlasti u Beogradu zbog vojne saradnje Zagreba, Tirane i Prištine.
U izjavi koju prenose mediji, ruski diplomata ocijenio je da bi stvaranje bliskog sigurnosnog odnosa između Hrvatske, Albanije i Kosova moglo predstavljati destabilizirajući faktor.
Posebno je ukazao na činjenicu da se u okviru saradnje razmatraju pitanja razvoja odbrambene industrije, zajedničke nabavke vojne opreme, interoperabilnosti oružanih snaga te razmjene i obrade podataka.
Šta predviđa vojna saradnja?
Vojna saradnja Hrvatske, Albanije i Kosova posljednjih godina dobila je veću političku i sigurnosnu pažnju.
Memorandum o saradnji predviđa jačanje odnosa u oblastima odbrane i sigurnosti, uključujući mogućnost zajedničkog rada na razvoju vojnih kapaciteta i unapređenju kompatibilnosti oružanih snaga.
Upravo je taj dio sporazuma posebno problematičan za Moskvu.
Ruski zvaničnik tvrdi da jačanje vojnih kapaciteta Kosova treba posmatrati u kontekstu postojećih međunarodnih sporazuma i odluka koje se odnose na status i sigurnost Kosova.
Pilipson je posebno spomenuo Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koja je usvojena 1999. godine nakon završetka rata na Kosovu.
Rusija je jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a i godinama insistira na važnosti Rezolucije 1244 u kontekstu pitanja Kosova.
Moskva tvrdi da bi moglo doći do nove eskalacije
Najdirektniji dio poruke ruskog diplomate odnosi se na mogući utjecaj ovih procesa na regionalnu stabilnost.
Pilipson je rekao da vojno povezivanje Zagreba, Tirane i Prištine, prema njegovoj procjeni, može voditi novim tenzijama na Balkanu.
Njegova ocjena predstavlja politički stav ruske strane i ne znači da je nova eskalacija na Balkanu potvrđena ili neizbježna.
Ipak, iz Moskve očigledno smatraju da bi nastavak jačanja vojnih veza mogao promijeniti sigurnosnu ravnotežu u regionu.
Posebno se problematizira mogućnost da Kosovo dodatno produbi saradnju sa NATO-om i drugim zapadnim sigurnosnim strukturama.
Kosovo nije članica NATO-a, ali sarađuje sa Savezom, dok je NATO na Kosovu prisutan kroz KFOR. Istovremeno, Srbija nije članica NATO-a i vodi politiku vojne neutralnosti.
Upravo zbog različitih sigurnosnih orijentacija Beograda i Prištine, svaki potez koji se odnosi na vojnu saradnju u regionu ima potencijal da izazove snažne političke reakcije.
Rezolucija 1244 u centru ruskih upozorenja
Jedan od ključnih elemenata ruskog argumenta jeste Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.
Dokument je usvojen u junu 1999. godine i predstavlja dio međunarodnog pravnog i političkog okvira koji se odnosi na Kosovo.
Moskva se na ovu rezoluciju često poziva u svojim stavovima o statusu Kosova i sigurnosnim pitanjima na Balkanu.
Pilipson je ocijenio da je jačanje vojnih kapaciteta Prištine u suprotnosti s postojećim međunarodnim aranžmanima.
S druge strane, zemlje koje podržavaju Kosovo njegovu međunarodnu poziciju posmatraju drugačije, a Kosovo je od proglašenja nezavisnosti 2008. godine priznalo više od stotinu država, iako njegovo članstvo u pojedinim međunarodnim organizacijama i dalje nailazi na protivljenje Srbije, Rusije i drugih država.
Zbog toga pitanje Kosova i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u regionu.
Zagreb i Tirana nastavljaju saradnju s Prištinom
Za Hrvatsku i Albaniju saradnja sa Kosovom dio je šireg procesa povezivanja sa državama koje imaju sličnu sigurnosnu orijentaciju.
Hrvatska je članica NATO-a i Evropske unije, dok je Albanija članica NATO-a od 2009. godine.
Kosovo, s druge strane, nastoji dodatno razvijati odnose sa zapadnim državama i institucijama.
Takva situacija prirodno izaziva različite reakcije u regionu. Dok Zagreb i Tirana vojnu saradnju vide kroz prizmu jačanja vlastitih sigurnosnih kapaciteta i regionalne saradnje, Beograd i Moskva na pojedine poteze gledaju sa znatno većom rezervom.
Upravo ta različita tumačenja dodatno povećavaju političku osjetljivost svakog novog sporazuma koji se odnosi na odbranu i sigurnost.
Balkan ponovo u fokusu velikih sila
Najnovija reakcija Moskve pokazuje da Balkan i dalje zauzima značajno mjesto u odnosima velikih sila.
Pitanja Kosova, odnosa Srbije i Kosova, članstva država regiona u NATO-u te šireg odnosa prema Rusiji često se prepliću i imaju šire geopolitičke posljedice.
Za sada nema potvrde da će vojna saradnja Hrvatske, Albanije i Kosova sama po sebi dovesti do nove sigurnosne krize.
Međutim, rusko upozorenje pokazuje da Moskva ovaj proces posmatra kao dio šireg pomjeranja sigurnosne arhitekture Balkana.
Pitanje je zato hoće li naredni period donijeti dodatno jačanje saradnje između Zagreba, Tirane i Prištine ili će politički pritisci iz Beograda i Moskve utjecati na tempo tih procesa.
Jedno je sigurno, pitanje vojne saradnje i budućeg sigurnosnog položaja Kosova ponovo je otvorilo širu raspravu o stabilnosti Balkana i odnosima između država regiona.
Za sada, međutim, tvrdnje o neizbježnoj eskalaciji ostaju procjena i političko upozorenje ruske strane, a ne potvrđena najava konkretnog sukoba.