Tokom aktuelnog mandatnog perioda, vlasti manjeg bh. entiteta uporno vode niz kampanja usmjerenih protiv institucija države.
Muzejski eksponati Memorijalnog centra Srebrenica bili su povod za planiranje operacije upada u prostorije te državne institucije, koju je osujetilo djelovanje Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.
Akcija se trebala odviti prije dvije godine, samo nekoliko dana pred komemoraciju. Muzejske eksponate – puške koje su neupotrebljive i perforirane, a koje vise sa stropa Memorijalnog centra rekreirajući scene užasa genocida i pokušaja sistemskog istrebljenja Bošnjaka – policija Rs-a smatrala je dovoljnim povodom kako bi nastavila kampanju zastrašivanja uposlenika Centra, tvrdeći da ti eksponati zapravo predstavljaju “držanje ilegalnog oružja”.
Tokom aktuelnog mandatnog perioda, vlasti manjeg bh. entiteta uporno vode niz kampanja usmjerenih protiv institucija države, a specifično protiv Bošnjaka, tvrdeći i na brojnim međunarodnim adresama da na području naše zemlje žive “islamisti koji ugrožavaju kršćane”. Time koriste specifične geopolitičke okolnosti unutar kojih konzervativne organizacije iz Sjedinjenih Američkih Država ili drugdje, pod njihovim pokroviteljstvom, promoviraju “kršćanske temelje zapadnog svijeta”.
Na taj način je i BiH u brojnim radovima predstavnika takvih politika označena kao “islamistička država na vratima NATO-a”.
Dakle, sistematski pokušaji da se i rad Memorijalnog centra Srebrenica vulgarno naruši pervertiranjem činjenica i izvrtanjem stvarnosti samo su logičan slijed takvih politika. Iako, iznenađujuće, otvoren. Upad pripadnika MUP-a Rs-a u prostorije Memorijalnog centra bio bi skandal bez presedana i sigurnosna kriza širih razmjera po društvo i državu, jer se time otvoreno zamagljuje subordinacija nadležnosti.
Memorijalni centar Srebrenica državna je institucija čiji je rad pod patronatom Bosne i Hercegovine. Pokušaj entitetskog policijskog organa – s historijski krajnje neslavnom ulogom – da vrši represivne mjere nad državnom institucijom bez naloga Suda BiH bio bi namjerno orkestrirano, bespravno fabrikovanje krize te nastavak ponižavanja žrtava.
Označavanjem prostora pijeteta kao nekakvog “skladišta ilegalnog oružja” nastoji se memorijalizacija izjednačiti s kriminalnim aktivnostima. Perforirane puške formiraju vizuelne instalacije i rekreiraju atmosferu patnje, pa stoga nikako nisu slučajan izbor mete.
Obilježavanje godišnjica genocida u Srebrenici trn je u oku onog dijela BiH koji je na takvim zločinima i pustio svoje korijenje, a naučni rad Memorijalnog centra te istraživanja koja se kontinuirano provode povod su za izazivanje sigurnosnih kriza, sve u svrhu negiranja istine.


data-nosnippet>