Zakonom o dopunama Krivičnog zakonika bh. entiteta RS, koji je nedavno usvojila Narodna skupština bh. entiteta RS, a koji podrazumijeva zabranu isticanja zvaničnih obilježja Republike Bosne i Hercegovine na teritoriji bh. entiteta RS, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
Ukratko:
-Ustavni sud bh. entiteta RS odbacio je zahtjev da zakon ugrožava vitalni interes Bošnjaka.
-Vijeće smatra da se osporene odredbe ne odnose na zastavu BiH niti na identitet bošnjačkog naroda.
-Klub Bošnjaka tvrdio je da zakon diskriminiše Bošnjake.
-Sljedeći korak mogao bi uslijediti pred Ustavnim sudom BiH.
Saopšteno je to iz Ustavnog suda bh. entiteta RS, a odluka je donesena 19. avgusta u Banjoj Luci na sjednici Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda bh. entiteta RS.
U ovoj odluci Vijeće je, između ostalog, ocijenilo da su navodi Kluba delegata bošnjačkog naroda prema kojima je ratio legis osporenih zakonskih odredaba sankcionisanje isticanja zvaničnih obilježja Republike Bosne i Hercegovine na teritoriji bh. entiteta RS, irelevantni, jer se osporeni zakon ne odnosi na zastavu Republike Bosne i Hercegovine, niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine, kako to smatra Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda bh. entiteta RS”, naveli su oni u saopštenju.
Kako dodaju, Vijeće je stanovišta da se ni navodi ovog kluba prema kojima Armija Republike Bosne i Hercegovine predstavlja važan dio kolektivnog identiteta bošnjačkog naroda ne mogu dovesti u vezu sa odredbom iz alineje 2. u članu 70. Ustava bh. entiteta RS dopunjenog Amandmanom LXXVII Ustava bh. entiteta RS o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.
Iz istih razloga, prema ocjeni Vijeća, nije osnovano dovođenje u vezu simbola navedene oružane formacije sa obrazovanjem, vjeroispoviješću, jezikom, njegovanjem kulture, tradicijom i kulturnim nasljeđem bošnjačkog naroda. U tom smislu, Vijeće je ocijenilo da su neosnovani navodi Kluba delegata bošnjačkog naroda prema kojima se osporeni zakon dovodi u pitanje sa stanovišta ustavne garancije iz alineje 6. u članu 70. Ustava bh. entiteta RS dopunjenog Amandmanom LXXVII”, navode oni.
Podsjećamo, Narodna skupština bh. entiteta RS je izglasala 9. jula izmjene Krivičnog zakonika po kojem su zabranjeni simboli Nezavisne Države Hrvatske i Armije Republike BiH.
Odmah poslije toga Ramiz Salkić, poslanik Pokreta za državu, poručio je da se ovim zakonom Bošnjake želi napraviti narodom trećeg reda u bh. entitetu RS jer im se sprečava da izraze radost i empatiju korištenjem ovih simbola.
On je tada rekao da će se na Ustavnom sudu BiH suprotstaviti ovom zakonu, i dodao da od Ustavnog suda bh. entiteta RS ne očekuju ništa jer ga smatraju produženom rukom vlasti.
Bošnjaci neće prestati da suosjećaju s onim što je dio njihove tradicije i zastava s ljiljanima neće biti zabranjena, potpuno poštujući ono što je danas zakon i ustav”, rekao je tada Salkić.
S druge strane, Vijeće je utvrdilo da je članom 1. Zakona o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, u dijelu kojim se dodaje novi član 21a. stav 1, povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.
Naime, Vijeće je ocijenilo da je osporenim propisivanjem kroz zakonsku formulaciju ‘osjećaje srpskog naroda’, povrijeđeno načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti iz člana 5. alineja 2. Ustava bh. entiteta RS, prema kojem se ustavno uređenje Republike temelji na obezbjeđivanju nacionalnih ravnopravnosti i zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda, naveli su.
Kako su dodali, Vijeće smatra da je legitimno pravo svakog konstitutivnog naroda da kroz zakonodavne mehanizme očuva svoj nacionalni identitet, pri čemu nijedan konstitutivni narod ne može imati dominantan položaj u odnosu na jedan ili drugi konstitutivni narod.
Istom odlukom Vijeće je utvrdilo da članom 1. Zakona o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti u dijelu kojim se dodaje novi član 21b. stav 3. nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog konstitutivnog naroda. Ovakav stav Vijeće je zauzelo imajući u vidu da propisivanje da Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, daje mišljenje u postupku provjere usklađenosti izgleda grobova, grobnica, nadgrobnih spomenika, spomen-obilježja ili objekata unutar grobalja u skladu sa članom 21a. ovog zakona, ne može predstavljati osnov za ograničavanje niti povredu Ustavom zagarantovanih prava i sloboda građana, zbog čega su navodi Kluba delegata bošnjačkog naroda u ovom smislu neosnovani”, stoji u saopštenju.
data-nosnippet>