Prema njegovim riječima, politički sistem i ustavno uređenje Bosne i Hercegovine ne mogu određivati političari iz susjednih država, već isključivo građani BiH kroz demokratske institucije i procedure.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez oštro je reagirao na posljednje izjave hrvatske europarlamentarke Željane Zovko, poručivši da je Bosna i Hercegovina nezavisna, suverena i demokratska država te da o njenoj budućnosti i ustavnom uređenju mogu odlučivati isključivo njeni građani kroz institucije zemlje.
„Nakon najnovijih beljezganja nemušte hrvatske europarlamentarke Željane Zovko, želim poručiti njoj i svim drugim političarima iz nama susjednih zemalja, koji bi da uređuju našu zemlju, da je Bosna i Hercegovina nezavisna i suverena demokratska država“, naveo je Helez.
Prema njegovim riječima, politički sistem i ustavno uređenje Bosne i Hercegovine ne mogu određivati političari iz susjednih država, već isključivo građani BiH kroz demokratske institucije i procedure.
Helez je ustvrdio da današnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine nije rezultat slobodnog demokratskog dogovora građana, već posljedica rata i okolnosti u kojima je Dejtonski mirovni sporazum prvenstveno imao zadatak zaustaviti rat i uspostaviti mir.
„Dejton nije uklesano slovo u kamenu. Njegova historijska uloga bila je da zaustavi rat i uspostavi mir“, poručio je Helez, dodajući da su brojne današnje političke podjele i blokade, prema njegovom mišljenju, nasljeđe ratnog perioda.
Govoreći o mogućim ustavnim reformama, Helez se založio za ukidanje entitetskog glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, smatrajući da zastupnici trebaju odgovarati građanima koji su ih izabrali i odluke donositi na osnovu demokratske većine.
Smatra i da bi Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH trebao imati jasno ograničenu funkciju zaštite vitalnih nacionalnih interesa, navodeći da mehanizmi zaštite konstitutivnih naroda ne bi smjeli služiti za blokiranje donošenja zakona i funkcioniranja institucija.
Helez je naglasio i potrebu osiguravanja pune političke jednakosti svih građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost ili činjenicu da se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.
Kritizirao je i politiku Zagreba i Beograda prema Bosni i Hercegovini, tvrdeći da se kroz političke predstavnike Hrvata i Srba pokušavaju očuvati postojeće podjele i politički status quo.
VEZANI SADRŽAJ: Željana Zovko ponovo o BiH: Hrvatska izborna jedinica na principu Belgije bi bila najelegantnije rješenje
„Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne bi smjeli biti ničiji agenti niti produžena ruka susjednih država, već ravnopravni građani Bosne i Hercegovine koji svoju budućnost trebaju slobodno određivati u interesu svoje zemlje“, naveo je Helez.
Odbacio je i tvrdnje da bi predložene promjene predstavljale centralizaciju države ili majorizaciju pojedinih naroda.
„O kakvoj centralizaciji uopće govorimo kada Bosna i Hercegovina, sa nešto više od tri miliona stanovnika, ima 13 vlada i isto toliko nivoa izvršne vlasti i brojne paralelne institucije?“, upitao je ministar odbrane BiH.
Helez je poručio da zahtjevi za funkcionalnijim institucijama, ravnopravnošću građana i zaštitom kolektivnih prava, prema njegovom stavu, nisu usmjereni protiv bilo kojeg naroda.
Izrazio je uvjerenje da Bosna i Hercegovina može u relativno kratkom roku postati članica Evropske unije i NATO-a, ali da joj je za ostvarenje tih ciljeva potrebna funkcionalna, demokratska i pravno uređena država, umjesto sistema obilježenog stalnim političkim blokadama i ucjenama.