Bosna i Hercegovina izašla je iz međunarodnog arbitražnog postupka u Washingtonu bez umanjenja svoje imovine, čime je okončan dugogodišnji spor povezan sa Rudnikom i Termoelektranom Ugljevik. Investicijska arbitraža koju je protiv BiH pokrenulo slovensko preduzeće “Elektrogospodarstvo Slovenije – razvoj in inženiring” (EGS) završena je poravnanjem, a iz Pravobranilaštva BiH poručeno je da su interesi države u cijelosti zaštićeni.
Spor završen poravnanjem
Postupak je vođen pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, institucijom koja se bavi rješavanjem sporova između država i stranih investitora. Pravna osnova za pokretanje postupka bio je Ugovor o zaštiti investicija između Bosne i Hercegovine i Slovenije, a predmet spora bili su odnosi nastali zbog ulaganja slovenskog preduzeća u energetski sektor još u vrijeme bivše Jugoslavije.
Nakon dugog arbitražnog procesa stranke su postigle poravnanje, čime je izbjegnuto dalje vođenje postupka. Za Bosnu i Hercegovinu posebno je značajna informacija da završetak arbitraže nije doveo do umanjenja državne imovine, što je Pravobranilaštvo BiH izdvojilo kao ključni rezultat cijelog slučaja.
– Zaključenjem poravnanja nije došlo do bilo kakvog umanjenja imovine Bosne i Hercegovine, čime su njeni interesi u cijelosti zaštićeni – navedeno je u saopćenju Pravobranilaštva BiH.
Time je zatvoren investicijski dio višegodišnjeg pravnog spora čiji korijeni sežu nekoliko decenija unazad. Iako finansijski detalji zahtjeva nisu dostupni javnosti, poznato je da je slovenska strana zahtijevala naknadu štete, dok je BiH u postupku zastupalo državno Pravobranilaštvo.
Korijeni starog spora
Cijeli slučaj povezan je sa izgradnjom Rudnika i Termoelektrane Ugljevik u periodu bivše Jugoslavije. EGS je učestvovao u finansiranju izgradnje tog energetskog kompleksa, a na osnovu tadašnjih odnosa slovenskoj strani isporučivana je električna energija proizvedena u Ugljeviku.
Takav aranžman funkcionisao je do početka ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije. Isporuka električne energije prekinuta je 1991. godine zbog ratnih događaja na području Hrvatske, nakon čega su odnosi između uključenih strana ostali neriješeni tokom narednih decenija.
Upravo su ta ranija ulaganja i prestanak isporuke električne energije kasnije postali osnova za pravne zahtjeve slovenskog preduzeća. Spor je dodatno komplikovala činjenica da su pokrenuta dva odvojena arbitražna postupka koja su se oslanjala na isti ili veoma sličan činjenični osnov, ali nisu bila usmjerena protiv iste strane.
Dvije arbitraže
EGS je 2014. godine pokrenuo dva postupka povezana sa RiTE Ugljevik. Jedan je bio komercijalna arbitraža protiv samog preduzeća RiTE Ugljevik, dok je drugi predstavljao investicijsku arbitražu protiv Bosne i Hercegovine kao države.
Komercijalni postupak vođen je pred arbitražnim tribunalom sa sjedištem u Beogradu, dok je investicijski spor protiv BiH završio pred ICSID-om u Washingtonu. Iako su se pravno radilo o različitim postupcima, zahtjevi su bili povezani sa istim dugogodišnjim odnosima između slovenskog preduzeća i energetskog kompleksa u Ugljeviku.
EGS je u oba slučaja tražio naknadu štete, a zahtjevi su se zasnivali na istom činjeničnom osnovu i odnosili su se na gotovo isti iznos. Konkretne sume koje je slovenska kompanija zahtijevala nisu objavljene, pa nije moguće govoriti o tačnoj finansijskoj vrijednosti investicijskog zahtjeva protiv Bosne i Hercegovine.
Komercijalni spor završen
Prva od dvije arbitraže završena je 2023. godine. Radilo se o komercijalnom postupku protiv RiTE Ugljevik u kojem Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine nije učestvovalo, jer država nije bila stranka tog postupka.
Nakon donošenja odluka u komercijalnoj arbitraži uslijedili su pregovori RiTE Ugljevik i EGS-a o njihovom provođenju. Dvije strane postigle su sporazume kojima je pitanje izvršenja odluka iz tog postupka u cijelosti riješeno.
Međutim, time nije automatski završena investicijska arbitraža koja je paralelno vođena protiv Bosne i Hercegovine. Taj postupak imao je zaseban pravni osnov, a odgovornost za zastupanje interesa države preuzelo je Pravobranilaštvo BiH.
Upravo je završetak tog drugog postupka sada posebno značajan, jer je BiH kao država bila direktno izložena zahtjevu stranog investitora. Eventualna nepovoljna odluka mogla je otvoriti pitanje finansijskih obaveza države, zbog čega je način na koji je arbitraža završena važan i za zaštitu javne imovine.
Odluka u Washingtonu
Investicijska arbitraža završena je nakon što su stranke postigle poravnanje, a njen kraj formalno je konstatovan naredbom arbitražnog vijeća od 3. augusta 2026. godine. Time je okončan postupak koji je trajao godinama i bio dio znatno starijeg spora čiji počeci datiraju još iz perioda zajedničke države.
Pravobranilaštvo BiH poravnanje je zaključilo u ime Bosne i Hercegovine na osnovu zaključka Vijeća ministara BiH od 2. jula. To znači da je prije konačnog okončanja postupka postojala odluka nadležnog državnog organa kojom je omogućeno zaključivanje dogovora sa suprotnom stranom.
Najvažnija posljedica za BiH, prema informacijama koje je objavilo Pravobranilaštvo, jeste da poravnanje nije rezultiralo umanjenjem državne imovine. Upravo je taj detalj u fokusu završetka slučaja, s obzirom na to da investicijske arbitraže mogu završiti značajnim finansijskim obavezama za države ukoliko arbitražno vijeće prihvati zahtjeve investitora.
Zaštićeni interesi BiH
Završetak postupka poravnanjem znači da arbitražno vijeće nije moralo konačnom odlukom presuđivati o svim zahtjevima stranaka. Umjesto nastavka pravne bitke, postignut je dogovor kojim je predmet zatvoren, a Pravobranilaštvo BiH rezultat ocjenjuje povoljnim upravo zbog činjenice da državna imovina nije umanjena.
Važno je napraviti razliku između ovog postupka i ranije završene komercijalne arbitraže. Obaveze koje su bile predmet odnosa EGS-a i RiTE Ugljevik rješavane su kroz zaseban postupak i naknadne sporazume tih strana, dok je investicijska arbitraža bila usmjerena direktno protiv Bosne i Hercegovine.
Takvo razdvajanje posebno je značajno jer se u javnosti dva postupka mogu lako posmatrati kao jedan spor. Međutim, pravno su imali različite strane i različit karakter, iako su nastali iz istog historijskog poslovnog odnosa i zahtjeva slovenskog preduzeća.
Bez gubitka imovine
Nakon više od deset godina od pokretanja arbitražnih postupaka, jedan od najkompleksnijih sporova povezanih sa RiTE Ugljevik dobio je završnicu i na međunarodnom nivou. Za Bosnu i Hercegovinu ključna informacija ostaje da okončanjem investicijske arbitraže nije došlo do bilo kakvog umanjenja njene imovine.
To je posebno važno zbog prirode investicijskih arbitraža, u kojima strani investitori mogu od država zahtijevati značajne iznose odštete pozivajući se na međunarodne sporazume o zaštiti ulaganja. U ovom slučaju konkretna vrijednost zahtjeva nije javno objavljena, zbog čega se ne može precizno izračunati koliki je potencijalni finansijski rizik postojao za BiH.
Ipak, zvanični zaključak Pravobranilaštva BiH jeste da su interesi države u cijelosti zaštićeni. Nakon što je ranije riješeno pitanje izvršenja odluka iz komercijalne arbitraže između EGS-a i RiTE Ugljevik, poravnanjem pred ICSID-om zatvorena je i druga pravna linija ovog dugogodišnjeg slučaja.
Bosna i Hercegovina tako iz međunarodne investicijske arbitraže izlazi bez umanjenja državne imovine, dok je spor koji je svoje korijene imao u ulaganjima i isporukama električne energije iz vremena bivše Jugoslavije konačno priveden kraju.
data-nosnippet>