Hrvatski novinar o scenama iz Zvornika: “Sa Srbima nema budućnosti, samo kineski zid i na granici svakog pretresti”

Hrvatski novinar i publicista Zvonimir Despot komentirao je snimke iz Zvornika na kojima se, nakon smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, okupljeni građani mogu vidjeti kako mu odaju počast.

Despot je poručio kako ovakve scene treba dobro zapamtiti, posebno u kontekstu budućih odnosa Hrvatske i Srbije.

Despot je na Facebooku objavio snimak noćnog okupljanja u Zvorniku uz vrlo oštru poruku o veličanju Mladića, čovjeka kojeg je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove pravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona, istrebljenja, ubistava, deportacija, prisilnog premještanja i drugih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.

– Ovako je sinoć bilo u Zvorniku, u mjestu gdje je Ratko Mladić ubijao. Srbi ga slave, i to mladi Srbi. Nema tu budućnosti s njima – napisao je Despot.

Posebno je pozvao hrvatsku javnost da obrati pažnju na ovakve pojave i političke poruke koje dolaze iz Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

– Prema njima samo kineski zid i svakoga dobro pretresti na ulasku u Hrvatsku i dobro proučiti sve objave na društvenim mrežama – dodao je Despot.

Njegova reakcija dolazi nakon niza okupljanja, poruka i objava kojima je dio javnosti u Srbiji i RS-u veličao Mladića nakon njegove smrti. Umjesto suočavanja s pravosnažno utvrđenim činjenicama o zločinima za koje je osuđen, na pojedinim mjestima ponovo su se mogli čuti povici i vidjeti simboli kojima se Mladić predstavlja kao heroj.

VEZANI SADRŽAJ: Masa ljudi prolazila pored džamije u Zvorniku i skandirala “Ratko Mladić”, među njima i djeca

Posebnu težinu takve scene imaju upravo u Zvorniku i Podrinju, području na kojem su tokom rata počinjeni masovni zločini nad bošnjačkim stanovništvom, praćeni ubistvima, progonom i sistematskim etničkim čišćenjem.

Despotova objava tako je još jedna reakcija iz Hrvatske na slike koje su posljednjih dana ponovo otvorile pitanje koliko je društvo u Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine spremno suočiti se s naslijeđem ratova devedesetih i pravosnažnim presudama međunarodnih sudova.