Veličanju ratnih zločinaca nema mjesta u Evropskoj uniji, ali ni u državama kandidatima za članstvo, jasna je poruka Evropske komisije. Ipak, u Bosni i Hercegovini takve poruke ponovo nailaze na ignorisanje.
Dok se širom RS-a odaje počast Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, od danas je na snazi izmjena Krivičnog zakonika RS-a kojom se predviđa kažnjavanje javnog isticanja i promovisanja zastave i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Riječ je o simbolima Armije RBiH, legalne oružane sile međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine tokom agresije i rata od 1992. do 1995. godine.
Istovremeno, u gradovima širom RS-a i dalje su vidljivi murali, grafiti, baneri i drugi sadržaji kojima se veličaju osobe osuđene za ratne zločine.
U Foči, Višegradu i drugim gradovima mogu se vidjeti obilježja kojima se glorifikuju ratni zločinci, iako je u Bosni i Hercegovini na snazi zabrana negiranja genocida i veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Paradoks je tim veći što se, dok se pokušava ograničiti isticanje ljiljana, u javnom prostoru nesmetano pojavljuju obilježja poput četiri S i zastave Srbije.
Na ovaj potez vlasti RS-a reagovali su brojni političari i predstavnici institucija, koji smatraju da se entitetskim zakonom pokušavaju uređivati pitanja koja pripadaju državnom nivou.
Poslanik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH Safet Kešo ocijenio je da zabrana simbola Armije RBiH predstavlja pokušaj promjene vrijednosnog sistema.
„To govori o potpunom poremećaju vrijednosti u okviru kojih ono što su zločini i zločinci veličaju, glorificiraju, a ono što je simbol najveće moguće časti u tako teškom vremenu, a to je Armija koja nije nikada i nigdje po naredbi izvršila niti jedan zločin, to je svijetu poznato“, kazao je Kešo.
Zastupnici i delegati iz SDA i DF-a već su podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti spornih odredbi, a zatraženo je i donošenje privremene mjere kojom bi se obustavila njihova primjena do konačne odluke Ustavnog suda BiH.
Kešo je potvrdio da je zahtjev podnesen 25. augusta.
„U tom zahtjevu zatražili smo i donošenje privremene mjere kako bi se spriječilo da nastanu štetne posljedice“, rekao je Kešo.
I Ramiz Salkić očekuje reakciju Ustavnog suda BiH.
„Očekujem da će Ustavni sud BiH izreći privremenu mjeru, obustaviti primjenu zakona koji predviđa kažnjavanje onih koji ističu zastavu sa ljiljanima u ovom entitetu do konačne odluke i da će konačna odluka biti takva da će ovaj član Krivičnog zakona biti poništen i stavljen van snage“, kazao je Salkić.
O značaju Armije RBiH i njenoj ulozi u odbrani Bosne i Hercegovine govorio je i penzionisani general Vahid Karavelić.
Posebno je istakao organizaciju Armije RBiH i Prvog korpusa, koji je tokom rata branio Sarajevo, kao i činjenicu da je državni vrh Bosne i Hercegovine ostao u opkoljenom Sarajevu.
„Jedna od najvažnijih činjenica je organizacija i nastanak ARBiH, u okviru korpusa, a u okviru nje Prvog korpusa koji je branio Sarajevo zajedno sa policijom i građanima“, kazao je Karavelić.
Prema njegovim riječima, uprkos izuzetno teškim okolnostima, uspostavljen je sistem odbrane države.
Sada će ključnu riječ imati Ustavni sud BiH. Od njegove odluke zavisit će hoće li sporne odredbe Krivičnog zakonika RS-a ostati na snazi ili će biti obustavljene i proglašene neustavnim.
Dok se čeka odluka najviše pravosudne institucije u zemlji, ostaje otvoreno pitanje: kako je moguće da se u jednom dijelu Bosne i Hercegovine pokušava zabraniti simbol vojske koja je branila međunarodno priznatu državu, dok se istovremeno javno veličaju osobe pravosnažno osuđene za najteže ratne zločine?