data-nosnippet>
Pala je konačna odluka, Marko Pipunić sa svojom Žito grupom izlazi na berzu. Najavljeno je pokretanje procesa inicijalne javne ponude dionica (IPO), a cilj je uvrštenje na uređeno tržište Zagrebačke berze.
Zašto bi neko dao novac privatnoj firmi, objasnio je sam Marko Pipunić.
Ovaj rođeni Modričanin u preduzetništvo se otisnuo prije 35 godina s puncem. Karijeru je Marko Pipunić, kako sam zna reći, gradio na istoj lokaciji, ali u nekoliko država, od Jugoslavije i BiH do Hrvatske i sada Evrope. S diplomom Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku osnovao je privatnu firmu koja se u početku bavila trgovinom ratarskim kulturama i repromaterijalom.
“Tada sam vidio priliku da sve ono što se radilo u društvenim poduzećima, kako su se tada zvala, prenesem u firmu koja će se kasnije zvati Agroposavina. U tim prvim godinama tranzicije iz jednog društvenog sistema u drugi, iz dogovorene ekonomije u tržišnu, trgovina je bila prvi kapital, svojevrsni startup s kojim smo svi znali raditi. Proveo sam dvije godine u bivšoj državi, zatim je došao rat, morali smo otići, a logika je nalagala povratak u Osijek. Taj grad sam poznavao, osjećao sam se kao domaći jer sam ovdje studirao i dugo živio. Osijek mi je, stoga, bio prirodan izbor za ulazak u agrobiznis”, otkrio je svoje početke Pipunić, osnivač i većinski vlasnik Žito grupe, u emisiji HRT-a ‘Druga strana’, prenio je tportal.
Tržište bivše države brojilo je 22 miliona ljudi i smatrao ga je velikim, ali na njemu je bilo malo privatnih firmi, a kako kaže u šali, ‘novca je bilo na lopate’, samo ga je trebalo znati uzeti.
Ovaj 64-godišnji preduzetnik 2017. godine okitio se nagradom Ernst&Young (EY) Poduzetnik godine za 2016., što ga je odvelo do Monaka, na takmičenje za titulu EY Svjetskog preduzetnika godine. A da pri tome nije znao govoriti ni engleski, njemački ili neki drugi strani jezik. Pobjedu je odnio Kanađanin.
“Onda sam prvi put shvatio da ne treba imati komplekse”, rekao je, a na pitanje voditelja je li sada industrija hrane hit u svijetu odgovorio:
“Možda sada jest, ali prije su bili zanimljivi moda, hoteli, turizam. Ovo što mi radimo, svinje, mlijeko, jaja, krave, poljoprivreda, oranje, kopanje, to nije baš zanimljivo široj populaciji. To je čak prilika da se nekada sakrijete ispod radara i uspijete. Dobro je što ne rastemo eksponencijalno brzo, ali rastemo po uobičajenoj stopi, 10, 20 posto godišnje”, kazao je.
Kako je nastala Žito grupa
Žito grupa stasala je na temeljima nekadašnjeg IPK Osijek, PPK Valpovo, Đakovštine, firmi kupljenih u stečajevima i predstečajevima. Sam Pipunić je i član Udruženja Prsten, a koji slove, kako govore, za najmoćnije lobiste u Hrvatskoj.
“Rekao bih da su te firme nastale u vrijeme socijalizma i nisu se uspjele na vrijeme prilagoditi novim okolnostima dok su privatne kompanije bile u stanju brže reagirati. Tu sam prepoznao priliku, tim više što u Slavoniji gotovo i nije bilo konkurencije, to područje tada mnogima jednostavno nije bilo zanimljivo. Sam sebi sam tada rekao: ako su te firme stare i po 50 godina, vrijedi ih detaljno analizirati. Ušao sam dubinski i shvatio da je glavni problem bio u neorganiziranosti, bez praćenja tržišne konkurencije, i neracionalnim troškovima”, objasnio je svoje poteze ovaj preduzetnik.
Na pitanje je li mu ‘na ruku išla politika’, kaže: ‘Ne mogu mi ići na ruku jer mi isključivo radimo na tržištu. Ako nama krajnji kupac neće kupiti proizvod, tu vam ne može pomoći nijedna vlast – i da hoće. S druge strane, ako se pomaže nešto što nije u skladu sa zakonima, onda ćete dovesti u problem i sebe i druge.’
Smatra da si u 35 godina nisu imali potrebe ni pomagati, a ni odmagati.
“Politika nam daje platformu, poligon, a naši menadžeri su ti koji trebaju stvarati novu vrijednost”, kaže Pipunić koji trenutno zapošljava ukupno 1600 ljudi, a njegova Žito grupa obrađuje oko 80.000 hektara zemlje.
Objašnjava da je Žito grupa vertikalno integrisana poljoprivredno-prehrambena kompanija koja može pratiti svoj proizvod od njive do stola. U jajima, pršutu, mesnim proizvodima, svinjama, mlijeku koje ne pakuju, ali ga prodaju hrvatskim kompanijama, u prednosti su u odnosu na druge jer, kako objašnjava Pipunić, u vrijeme krize lakše je balansirati.
“Imamo zaokružen ciklus, prvi smo u proizvodnji jaja, drugi u svinjama, treći u mlijeku. Niti smijem, niti želim uvjeravati nekoga da se priključi u IPO, pozivamo ljude da budu naši partneri u daljnjem širenju i razvoju”, kaže.
Ogromne investicije
U posljednjih devet godina Žito grupa investirala je više od 200 miliona evra, a u novom ciklusu planira uložiti dodatnih 105 miliona evra. Pipunić vidi priliku u svinjogojstvu, ‘tamo gdje smo nedostatni i gdje možemo biti konkurentni evropskim proizvođačima’.
“U svinjogojstvu imamo znanje, dobar know how. Idemo tome što dobro radimo uduplati kapacitete, povećati proizvodnju pršuta jer sa sadašnjih 160 hiljada imamo potražnju veću za 20, 30 posto nego što ih možemo isporučiti. Tu smo odlučili povećati kapacitet za 50 posto. To je ono što možemo u kratkom roku. Energija je danas svima u svijetu zanimljiva, bojimo se hoćemo ili nećemo imati struje, a mi smo samodostatni, onoliko koliko je potrošimo, toliko i proizvedemo”, objašnjava on.
Fudbalskim rječnikom opisao je kako je završio u zdravstvu i turizmu.
“Postoje skauti koji obilaze Brazil tražeći male Messije i dovode ih u Barcelonu. Na sličan način i ja sam imao privilegiju poznavati ljude koji su, premda rodom iz Bosne, u Njemačkoj izgradili velike svjetske karijere. Zamolio sam ih da svoje znanje i iskustvo vrate u regiju iz koje su potekli. I uspio sam – uspio sam vratiti liječnike iz Njemačke. Danas imamo pacijente iz Kazahstana, Dubaija, Saudijske Arabije, svi oni dolaze u Čepin”, kaže, napominjući da je sve to ‘dodana vrijednost’ kraju iz kojega dolazi.
Istovremeno hotel u Čepinu, sagrađen, kako kaže, na njivi, nigdje ničega, od Bookinga je dobio plaketu da je s ocjenom 9,9 najbolje ocijenjen hotel s preko 500 recenzija u Evropi, prenosi Biznisinfo.
