Koalicioni sporazum je sada na razmatranju članstva CDU,CSU i SPD, a ako bude odobren, najvjerovatnije će biti potpisan početkom maja
Koalicija CDU, SPD i CSU hoće da reguliše i ograniči legalno useljavanje u Njemačku, te djelotvorno suzbije neregularnu migraciju. Koje mjere su predviđene koalicionim sporazumom?
-Njemačka je otvorena zemlja i to će i ostati. Pridržavamo se naše humanitarne odgovornosti. Pravo na azil kao osnovno ljudsko pravo ostaje nedirnuto. Želimo da omogućimo integraciju. Želimo da ostanemo zemlja koja je naklonjena useljavanju i da je učinimo privlačnijom za kvalifikovanu imigraciju na naše tržište rada – piše u koalicioniom sporazumu demokršćana i socijaldemokrata koji je predstavljan 9. aprila.
Međutim, odmah potom stoji sljedeće:
-Njemačka pritom sljedi drugačiji, dosljedniji kurs u migracionoj politici. Podsticaji za useljavanje u socijalne sisteme moraju se značajno smanjiti. Upravljaćemo migracijom i djelotvorno suzbiti neregularnu migraciju. Zato ćemo, između ostalog, u Zakon o boravku uz upravljanje ponovo izričito unijeti cilj – ograničenje migracije.
Kada se radi o dosadašnjoj praksi legalne migracije, predviđenim ograničenjeima, priliv stranaca bi se smanjio za najmanje oko 40.000. godišnje.
Prepolovljen broj viza u okviru pravila za Zapadni Balkan
Legalnom imigracijom je obuhvaćeno i takozvano Pravilo za Zapadni Balkan. “Redovnu migraciju u Njemačku u okviru takozvanog pravila za Zapadni Balkan ograničićemo na 25.000 osoba godišnje”, piše u koalicioniom ugovoru.
To znači da će se broj broj viza na toj osnovi prepoloviti, u odnosu na dosadašnjih 50.000. Program za olakšan dolazak i zapošljavanje ljudi iz Srbije, Crne Gore, BiH, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova postoji od 1. januara 2021.
Prema informacijama (od 8. aprila 2025.) nadležne Savezne agencije za rad, trenutno se iz Srbije obrađuju zahtjevi koji su pristigli 13. januara 2025. dok se zahtjevi iz BiH i Crne Gore obrađuju kako stižu.
Obustava programa za prijem iz humanitarnih razloga
-Ukinućemo savezne programe za dobrovoljni prijem u mjeri u kojoj je to moguće (na primjer Afganistan) i nećemo pokretati nove programe – piše dalje u Ugovoru.
Od naglog povlačenja zapadne vojske iz Afganistana, avgusta 2021. Njemačka provodi evakuaciju svojih afganistanskih saradnika, te posebno ugroženih osoba – uključujući i članove njihovih porodica. Programom je obuhvaćeno nešto manje od 50 000 ljudi iz Afganistana, a do sada je u Njemačku došlo njih oko 36.000, dok je oko 3000 prošlo provjere i čeka na transport.
U Ugovoru se ne pominje eksplicitno Program razmještanja Ujedinjenih nacija (UN Resettlement), putem kojeg se dovode posebno ugroženi ljudi iz izbjegličkih kampova UNHCR-a – ali je taj program nedavno obustavljen, da bi se sačekala odluka nove Vlade. U tu kategoriju spadaju, na primjer, udovice sa malom djecom, maloljetnici, žrtve torture, osobe sa invaliditetom ili oni kojima je hitno potrebna medicinska pomoć.
Njemačka u programu učestvuje vod 2012. Izbjeglice koji su tako primljene ne moraju da podnose zahtjev za azil u Njemačkoj, već dobijaju boravišnu dozvolu na tri godine. U slučaju uspješne integracije, kasnije je moguće dobiti stalni boravak.
Njemačka je za 2024. i 2025. obećala ukupno prijem 13.100 izbjeglica. Do sada je, prema podacima UNHCR-a, stiglo nešto više od 5.000. U tu brojku spadaju i humanitarni prijemi sirijskih izbjeglica iz Turske, dogovoreni između EU i Turske 2016.
Obustava spajanja porodica
Takođe “privremeno, na period od dvije godine, obustavljamo porodično spajanje sa osobama koje uživaju supsidijarnu zaštitu. Time nisu pogođeni teški slučajevi. Nakon toga ćemo razmotriti da li je produženje posljednje važeće kontingentske regulative neophodno i moguće” stoji u Ugovoru.
Supsidijarnu zaštitu dobijaju ljudi koji nisu lično i direktno progonjeni, ali im je njihovoj zemlji ugrožen život – na primjer zbog rata ili sukoba. U Njemačkoj se to najviše odnosi na državljane Sirije. Od 2018. bliski rođaci ove grupe izbjeglica su primane putem kontingenta koji obuhvata 12.000 ljudi godišnje.
Pravo boravka za osobe sa duldungom
U ovom dijelu koalicionog ugovora predviđeno je davanje boravka osobama sa takozvanim duldungom, pod određenim uslovima:
-Za strance sa tolerisanim boravkom koji su do 31. decembra 2024. u Njemačkoj neprekidno boravili najmanje četiri godine, koji svojim zaposlenjem sa obaveznim doprinosima najmanje godinu dana sebi obezbjeđuju sredstva za život, koji su dobro integrisani, koji posjeduju dovoljan nivo znanja njemačkog jezika i koji nisu osuđivani – za njih ćemo uvesti boravišnu dozvolu ograničenog trajanja.
Ograničenje nelegalne migracije
Kada se radi o neregularnoj migraciji u koalicionom ugovoru stoji da nova Vlada želi da preduzme “sve mjere u skladu s vladavinom prava” kako bi je smanjila.
-Granične kontrole na svim njemačkim granicama treba da se nastave sve dok ne bude funkcionalna zaštita spoljne granice EU.
Novo i sporno je sljedeće:
-Na granicama ćemo vršiti odbijanja i u slučajevima zahtjeva za azil, u koordinaciji sa našim evropskim susjedima.
Do sada se odbijanje na granicama primjenjivalo samo na ljude koji nemaju vizu ili dozvolu boravka.
Povećanje broja deportacija
Crveno-crna koalicija želi da poveća broj deportacija. Jedan od pristupa je da se zemlje porijekla podstaknu da ponovo prime svoje državljane. Prema koalicionom sporazumu, u te svrhe bi ubuduće trebalo uključiti i političke oblasti kao što su izdavanje viza, razvojna pomoć, kao i privredna i trgovinska saradnja.
Međutim, u tekstu Ugovora se jasno kaže:
-Odbijeni tražioci azila moraju da napuste našu zemlju – kao i sljedeće:
-Deportovaćemo u Afganistan i Siriju – počevši od počinilaca krivičnih djela i lica koja predstavljaju bezbjednosnu prijetnju.
-Ubuduće mora da važi: u slučaju teških krivičnih djela, osuda na kaznu zatvora dovodi do obaveznog protjerivanja. Ovo se posebno odnosi na krivična djela kojima se ugrožava život, seksualna autonomija, kojima se podstiče mržnja, krivična djela motivisana antisemitizmom, kao i djela pružanje otpora i fizički napad na službena lica. Takođe razmatramo potrebu za izmjenama u vezi sa protjerivanjem i u slučajevima javnog pozivanja na ukidanje slobodarskog demokratskog poretka.
Osim toga nova njemačka Vlada hoće da “uvede mogućnost trajnog pritvora za lica koja su obavezna da napuste zemlju – sve do dobrovoljnog odlaska ili prinudne deportacije”. Takođe se ukida obavezna pravna pomoć prije deportacije – koja je uvedena u prethodnom sazivu Bundestaga.
Koalicioni sporazum je sada na razmatranju članstva CDU,CSU i SPD, a ako bude odobren, najvjerovatnije će biti potpisan početkom maja, piše Deutsche Welle.