Sjednica je trajala gotovo šest sati, a značajan dio vremena protekao je u pauzama tokom kojih su se vodili pregovori.
Nakon višesatne rasprave i političkog natezanja iza zatvorenih vrata, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH dao je zeleno svjetlo izmjenama zakona koji reguliše izgradnju Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iako se formalno radi o tehničkim izmjenama postojećeg zakona, sadržaj i način njihovog usvajanja pokrenuo je reakcije i pitanja od transparentnosti do dugoročnih posljedica po javni interes.
Za prijedlog je glasala većina zastupnika, sa 79 zastupnika za, jedan je bio protiv, a dvoje suzdržani. Ipak, atmosfera uoči glasanja pokazala je da konsenzus nije postignut bez određenih pojašnjenja.
Zakon donesen, ali bez kompromisa
Sjednica je trajala gotovo šest sati, a značajan dio vremena protekao je u pauzama tokom kojih su se vodili intenzivni pregovori. U fokusu je bio pokušaj da se kroz amandmane dodatno zaštiti državna imovina, o čemu su razgovarali zastupnici zajedno s ministrom energetike Vedranom Lakićem.
Ipak, uprkos očekivanjima, nijedan od predloženih amandmana na kraju nije dobio podršku Vlade Federacije BiH. Tekst zakona usvojen je u formi kakvu je predložila izvršna vlast, bez dodatnih korekcija koje su tražili pojedini zastupnici.
Ovakav ishod sugerira da je politička volja za brzo usvajanje zakona bila jača od potrebe za njegovim dodatnim preciziranjem.
Novi akteri i stare dileme
Jedna od ključnih promjena odnosi se na uključivanje stranog investitora u projekat. Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovanoj u Sarajevu, koja je u potpunom vlasništvu američke firme. Istovremeno, izmjenama se praktično isključuje mogućnost da domaća kompanija BH Gas ima upravljačku ulogu u ovom projektu.
Ministar energetike Vedran Lakić naglasio je da izmjene ne podrazumijevaju samo osnovnu trasu gasovoda, već i dodatne pravce koji bi povezali više gradova.
S druge strane dio stručne i civilne javnosti nije uvjeren da je ovakav pristup dugoročno održiv. Posebno se problematizira nedostatak jasnih kriterija na osnovu kojih je odabran investitor, kao i činjenica da ključni elementi projekta nisu precizno definisani.
Kritike bez odgNajglasnije kritike stigle su iz nevladinog sektora. Organizacije koje prate energetske i okolišne politike upozorile su na pravne i ekonomske rizike.ovora
“Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa. U ovom Zakonu ključna prava i obaveze investitora ostaju nedefinisane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne kompanije, što predstavlja ozbiljan pravni i finansijski rizik za FBiH”, izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra.
Sličan ton dolazi i iz međunarodnih organizacija koje prate finansiranje infrastrukturnih projekata.
“I dalje nema informacija koliko će ovaj projekat koštati građane u FBiH jer Vlada FBiH nikada nije napravila izračun”, upozorila je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network.
Bez jasnih brojki teško je govoriti o isplativosti projekta koji bi mogao imati dugoročne posljedice po budžet i energetsku sigurnost.
Sljedeći korak sada je razmatranje zakona u Domu naroda, a potom i potencijalno potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li će se u narednim fazama procesa razriješiti dileme koje su pratile njegovo usvajanje ili će one tek doći na naplatu.