Vladina uredba obavijena tajnom: Ko može računati na dodatnih 400 KM na platu?
Očekujemo da se ispune obećanja, a to je da minimalna primanja radnika ne mogu biti niža od 1.200 KM i da to bude obaveza poslodavaca, kaže Kečo
Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj 11. decembra pripremila Uredbu o isplati pomoći usljed uvećanih troškova života, ali se još čeka da je zvanično obznani i detaljnije obrazloži kako bi bile otklonjene brojne nedoumice.
SMANJENJE PLATE
Sadržaj ovog dokumenta, koji stupa na snagu 1. januara 2025, u međuvremenu je, ipak, procurio u javnost. Kako se precizira članom 2. Uredbe, pravo na isplatu pomoći imaju poslodavci koji redovno isplaćuju plaće i uplaćuju doprinose za zaposlene u skladu sa važećim propisima.
Zatim, poslodavci koji nemaju neizmirene obaveze po osnovu poreza i doprinosa, kao i izuzetno ukoliko su zaključili sporazum sa Poreznom upravom o odgodi ili plaćanju obaveza u ratama u skladu sa posebnim propisima koji ovo reguliraju. Iznosi pomoći definirani su na način da se 200 KM mjesečno isplati radnicima sa najnižim plaćama i 150 KM za ostale zaposlenike. Nadalje se navodi da poslodavci koji u januaru 2025. povećaju najnižu plaću za najmanje 15 posto imaju pravo na uvećanu pomoć koja iznosi 400 KM mjesečno po zaposleniku.
Nadalje se ističe da osnovna plaća zaposlenika ne smije biti umanjena radi primjene Uredbe, a ukupna primanja radnika, uključujući platu, naknade i pomoć moraju iznositi najmanje 1.200 KM, s tim da poslodavci plaćaju poreze samo na minimalnu platu.
Povlačenje dopuna Zakona o porezu na dohodak, uz obrazloženje da je donesena Uredba, izazvalo je ogorčenje federalnih poslanika iz opozicije, kao i činjenica da je Uredba dospjela u medije, ali ne i do parlamentaraca, time što je označena kao povjerljiv dokument. Sve skupa, kako kažu, stvara konfuziju kod svih onih koji planiraju budžete, ali i kalkulacije u privatnom sektoru.
– Niko još ne zna da li je Uredba donesena, napisana, odnosno da li uopće postoji. Kada govorimo o neformalnom sadržaju Uredbe, postavlja se pitanje da li je ovo pravo ili obaveza, a ogromna je razlika između prava i obaveze. Negdje se spominje pravo, a onda se spominje obaveza. No, ono što je sigurno jeste da je fiksacija na primanjima, što znači da će onim radnicima, koji imaju minimalne plate, a što je jedino izvjesno, plata biti oko 700 KM. Sve ostalo je maglovito i nejasno i pitanje je šta je sa onim kompanijama koje imaju gubitke, dugove, probleme sa poslovanjem… Oni se tamo navode kao neka izuzeća. Sve u svemu, to može značiti da će se ovaj obavezni aspekt odnositi na mali broj radnika i onda ta obaveznost targetira primanja, a ne platu. Neki radnici očekuju da će im se plate povećati za 200 KM, ali Uredba targetira primanja, što uključuje i topli obrok, naknadu za prevoz i slično, rekao je za naš list Admir Čavalić, šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Šef stručne službe Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH Adis Kečo kaže za Oslobođenje da je Vlada FBiH 11. decembra donijela Uredbu, te da se čeka da je Vlada obznani i obrazloži.
– Savez samostalnih sindikata BiH je u stalnim konsultacijama sa predstavnicima Vlade, a radi buduće primjene Uredbe. Ono što nas u konkretnom slučaju zanima jeste da se ispune obećanja koja su najavljena, a to je da minimalna primanja radnika ne mogu biti niža od 1.200 KM i da to bude obaveza poslodavaca, a ne dobra volja kao što je bilo do sada u uredbama koje su u ovoj godini donesene u dva navrata, naglasio je Kečo.
Ističe da u SSS-u i dalje smatraju da je zakon o minimalnoj plati na kojem se insistira duže vrijeme jedino logično rješenje i da alternative tom zakonu nema.
– Sve dosadašnje radnje su to pokazale. Ispostavilo se da je zakon o minimalnoj plati nužno donijeti. Uredba o kojoj govorimo je alternativno rješenje. Uz zakon o minimalnoj plati potrebno je donijeti druga dva zakona – o doprinosima i o porezu na dohodak, a u posljednje vrijeme se pojavila potreba za donošenjem zakona o online fiskalizaciji. Ponavljam, mi ćemo podržati predmetnu uredbu ukoliko u tom segmentu u njoj bude značilo da minimalna primanja radnika i radnica u FBiH ne mogu biti ispod 1.200 KM i ukoliko to bude obaveza, a ne volja poslodavca. Predmetna uredba će najviše biti usmjerena na radnike sa najnižim primanjima, a mi znamo koji su to radnici. To su pretežno radnici iz realnog sektora i u dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, uvijek se stavlja fokus na radnike u realnom sektoru, koji imaju primanja ispod 1.000 KM. Očekujemo da Uredba bude targetirana upravo na tu kategoriju radnika koji imaju primanja ispod 1.000 KM, rekao je Kečo.
Na kraju dodaje kako je na Vladi da pojasni kako će sve to u konačnici izgledati, da to treba uraditi čim prije da bi se mogle dalje kreirati projekcije od poslodavaca i drugih aktera kojih se tiče Uredba. Edin Jabandžić, izvršni direktor tešanjske kompanije Madi, ne krije razočarenje, jer se osam ili devet godina čeka na reformske zakone.
LOŠA OPCIJA
– Sve to nama otežava situaciju u borbi za očuvanje radnih mjesta u Federaciji. Zato smatramo da je sve izuzev zakona nešto što ne daje adekvatno rješenje. Da li smo u pravu ili ne, najbolje će se pokazati kada Vlada objavi javno koliko je ko dao radniku pomoći u 2024. godini. Nažalost, za nas je ovo vraćanje u prostor od kojeg želimo da pobjegnemo i davanje mogućnosti da se izlazi iz zone zakonskih okvira. To je nešto što ne smatramo da je dobra opcija. U konačnici, može se pomoći radnicima ako to bude iskren odnos poslodavaca prema radnicima. Ponavljam, jedino pravo rješenje je donošenje zakona na koji čekamo devet godina i tu mislim na set fiskalnih zakona, kao što je predviđeno u programu reformi. Apsolutno se slažem da ova uredba može izazvati niz nejasnoća, rekao je Jabandžić za Oslobođenje.
