Događaj od 26. februara, kada je Nebojša Vukanović objavio naredbu Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci kojom je odlučeno da se neće provoditi istraga protiv Milorada Dodika zbog sumnje na krivično djelo lažnog predstavljanja, izazvao je snažne reakcije u stručnoj javnosti. Profesor dr. Milan Blagojević u svojoj opsežnoj analizi tvrdi da je tužilac izostavio ključne činjenice koje su, kako navodi, bile očigledne.
Šta je, prema analizi, izostavljeno
Blagojević ističe da je centralna pravna činjenica izostavljena iz obrazloženja tužilačke odluke. U krivičnoj prijavi Nebojše Vukanovića navodi se da je Dodik, iako je bio svjestan da više nije predsjednik, dao mandat za sastav nove vlade Savi Miniću.
“Javni tužilac u Banjaluci u svojoj naredbi o nesprovođenju istrage naprosto prećutkuje činjenicu da je Dodik dao mandat Savi Miniću, iako u tom trenutku nije bio predsjednik Republike”, navodi Blagojević, uz ocjenu da bi razmatranje te činjenice moglo dovesti do drugačijeg zaključka.
Tumačenje zakonskih odredbi
U analizi se podsjeća na član 313. stav 2. Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji propisuje da krivično djelo lažnog predstavljanja postoji kada osoba preduzme radnju za koju je ovlašteno isključivo određeno službeno lice.
Prema navodima iz teksta, Dodik je 23. augusta 2025. predložio kandidata za predsjednika Vlade RS, što je radnja u nadležnosti predsjednika entiteta. Blagojević ističe da je, prema odluci Ustavnog suda BiH, Dodikov mandat prestao 12. juna 2025. godine.
Odluka Ustavnog suda BiH
Poseban dio analize odnosi se na odluku Ustavnog suda BiH broj U-29/25 od 22. januara 2026. godine, u kojoj je, prema navodima, potvrđeno:
-da je Dodiku mandat predsjednika RS prestao 12. juna 2025.
-da je odluku o kandidatu za predsjednika Vlade donio 23. augusta 2025, kada više nije imao tu funkciju
“Ustavni sud BiH gotovo je nacrtao javnom tužiocu da je na navedeni način Milorad Dodik izvršio krivično djelo lažnog predstavljanja — i preko toga banjalučki tužilac prelazi kao da ništa nije”, zaključuje Blagojević.
Navodi o povredi procesnih obaveza
U analizi se također navodi da je tužilac, prema Blagojevićevom tumačenju, prekršio i član 17. Zakona o krivičnom postupku, koji obavezuje tužilaštvo da pokrene gonjenje kada postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo.
“U konkretnom slučaju i te kako postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo lažnog predstavljanja — samo ako se uzme u obzir sva prethodna argumentacija”, ističe profesor.
Zaključna ocjena autora analize
Blagojević zaključuje tekst oštrom ocjenom stanja institucija i pravnog sistema.
“Naredba o kojoj je ovdje riječ odaje jad u kojem živimo, jad koji moramo da trpimo, jad koji nas vodi u kolektivnu propast. Time možemo vidjeti ne samo kako se država potčinjava ličnim interesima pojedinca, već i kakvi su nam državni sistem i društvo u cjelini”, napisao je, navodeći da je tekst svojevrsno svjedočanstvo o stanju u društvu.
data-nosnippet>