Može li se jedno političko pitanje godinama vraćati u središte javnosti bez konačnog dogovora? Upravo rasprava o izmjenama Izbornog zakona ponovo otvara stare podjele, ali i pitanja o tome kako će izgledati naredni izborni ciklus u Bosni i Hercegovini.
Tema izmjena izbornog zakonodavstva, posebno dio koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH i koncept takozvanog legitimnog predstavljanja, već duže vrijeme zauzima važno mjesto u političkim pregovorima. O ovom pitanju uporno govore predstavnici stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora, dok istovremeno iz drugih političkih blokova stižu drugačiji pogledi i prijedlozi.
Dug spor
Riječ je o jednom od najdugotrajnijih političkih sporova u zemlji, jer se stavovi o načinu izbora članova Predsjedništva BiH godinama ne približavaju. Dok jedni tvrde da je nužno osigurati da svaki konstitutivni narod bira svoje legitimne predstavnike, drugi upozoravaju da se mora voditi računa o građanskom principu i jednakosti svih birača.
Upravo zbog tih različitih pristupa, svaka nova izjava političkih lidera izaziva veliku pažnju javnosti. Tema se redovno vraća u fokus pred izborne procese, kada se pojačavaju pozivi na reforme i dogovor domaćih aktera.
Poruka Cvitanovića
Ilija Cvitanović, lider HDZ-a 1990, govorio je o potrebi izmjena Izbornog zakona, ističući da se to pitanje ne bi smjelo posmatrati kao korist samo za jednu političku opciju ili jedan narod.
– Bezobrazno je i licemjerno napravljena percepcija da izmjenom Izbornog zakona se šteti nekom drugom. To je vrlo lažno napravljena percepcija i na taj način je formiran strah da se promjenom Izbornog zakona Hrvatima nešto previše daje. Ništa se ne daje, nego se najviše daje BiH. Pitanje Izbornog zakona nije hrvatsko pitanje, to je bosanskohercegovačko pitanje. Ključno pitanje njezine europske budućnosti i europske perspektive – rekao je Cvitanović.
Njegova izjava još jednom pokazuje da predstavnici stranaka sa hrvatskim predznakom pokušavaju ovu temu predstaviti kao šire državno pitanje, a ne isključivo nacionalni zahtjev. Takva retorika prisutna je već godinama, posebno kada je riječ o evropskom putu Bosne i Hercegovine i potrebi provođenja reformi.
Stav Bože Ljubića
O aktuelnim političkim odnosima govorio je i Božo Ljubić, predsjednik Glavnog odbora HNS-a. On smatra da su se okolnosti promijenile u odnosu na raniji period, te da sada postoji drugačiji politički ambijent.
– Posebice što na bošnjačkoj strani nemamo osobu koja ima određenu karizmu i podršku u bošnjačkom nacionalnom spektru. Tim više što su oni koji su instalirali Komšića sami opekli – rekao je Ljubić.
Njegova izjava odnosi se na višegodišnje političke sporove u vezi sa izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Predstavnici HNS-a i stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH već duže vrijeme tvrde da Komšić nema dominantnu podršku birača koji se izjašnjavaju kao Hrvati, dok njegove pristalice navode da je izabran u skladu sa važećim zakonima i ustavnim okvirom.
Stara rasprava
Ovo pitanje već godinama izaziva snažne političke reakcije. Za jedne je riječ o legitimnom demokratskom izboru u skladu s postojećim pravilima, dok drugi tvrde da je potrebno mijenjati sistem kako bi se spriječilo preglasavanje i osigurala ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Zbog toga se rasprava o izmjenama Izbornog zakona ne vodi samo kroz institucije, već i kroz medijske nastupe, političke skupove i međunarodne razgovore. Svaka nova izjava dodatno potvrđuje da konsenzus još nije na vidiku.
Uloga stranaca
Pitanje reforme izbornog sistema često se povezuje i sa angažmanom međunarodne zajednice. U ranijim periodima brojni strani zvaničnici pokušavali su posredovati između domaćih lidera, ali bez trajnog rješenja.
I sada se često postavlja pitanje hoće li vanjski pritisci dovesti do dogovora ili će politički predstavnici u zemlji sami pronaći kompromis. Dosadašnje iskustvo pokazuje da bez saglasnosti domaćih aktera teško može doći do ozbiljnijih promjena.
Izbori po starom
Bez obzira na sve političke izjave i poruke, mnogi procjenjuju da bi naredni opći izbori mogli biti održani po postojećim pravilima ukoliko u međuvremenu ne dođe do dogovora. To znači da bi se nastavila praksa po kojoj se izborni proces provodi prema sadašnjem zakonskom okviru.
Takav scenario vjerovatno bi otvorio nove političke sporove odmah nakon izbora, posebno ako rezultati ponovo izazovu nezadovoljstvo pojedinih stranaka. Upravo zato dio javnosti smatra da je dogovor potreban što prije, dok drugi vjeruju da se promjene ne smiju donositi bez šireg konsenzusa.
Neizvjestan rasplet
Bosna i Hercegovina već dugo traži model koji bi zadovoljio različite političke interese i ustavne principe. Dok jedni insistiraju na legitimnom predstavljanju, drugi upozoravaju da se ne smiju zanemariti građanska prava i jednakost svakog glasa.
Zbog toga pitanje Izbornog zakona ostaje jedno od najosjetljivijih tema domaće politike. Sve dok ne bude dogovora, javnost će nastaviti slušati iste zahtjeve, iste optužbe i ista obećanja o reformama koje se stalno najavljuju, ali teško ostvaruju.