Izabrani zvaničnici u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, koji već mjesecima blokiraju rad ove institucije, zatražili su održavanje posebne sjednice o funkcionisanju ovog doma.
Istovremeno, Ured visokog predstavnika pozvao je na deblokadu rada državnih institucija, upozoravajući da vlast na državnom nivou bilježi zastoj kako u reformskim procesima, tako i u odgovorima na inflaciju i energetsku krizu. Predloženo je održavanje sjednice Kolegija 20. aprila, a ključno pitanje ostaje – može li doći do preokreta u radu državne vlasti.
Od himne do prekida. Nedolaskom, a još češće napuštanjem sjednica. Dom naroda Bosne i Hercegovine postao je scena već viđene političke reprize. Obaranje kvoruma već duže vrijeme koriste delegati SNSD-a i HDZ-a BiH – naizmjenično, pojedinačno ili zajednički, u zavisnosti od dnevnog reda ili njegovih izmjena.
Sada, pomalo paradoksalno, od predsjedavajućeg Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić traže hitno sazivanje sjednice Kolegija sa jednom tačkom – osiguranje neometanog rada i funkcionisanja Doma naroda PSBiH.
Apsurd političkih poteza
Apsurd, dobra namjera ili zamjena teza? Od blokade rada do pokušaja spašavanja institucija – sve je moguće, ali motivi ostaju upitni. Da li su presudili sastanci s međunarodnim zvaničnicima, izborna godina ili je riječ o nastavku političkih pritisaka?
Politički analitičar Elvis Fejzić ocijenio je da blokade nisu bile slučajne.
„Blokirana situacija u kojoj se nalazio Dom naroda nije bila slučajna, nego su blokirajući rad institucija željeli isposlovati ili proizvesti situaciju u kojoj će svoje političke zahtjeve staviti u prvi plan. Sada zapravo prave predstavu za javnost. Od rušitelja kvoruma žele se pretvoriti u one koji žele revitalizirati Dom naroda i predstaviti se kao zabrinuti“, kazao je Fejzić.
Politički analitičar Mladen Bubonjić istakao je da se politički procesi u BiH često koriste selektivno.
„Političke elite u ovoj zemlji političke procese tretiraju kao švedski sto. Drugim riječima, biraju ono što im odgovara, dok ostalo opstruiraju, blokiraju ili negiraju“, rekao je Bubonjić.
Ustavni okvir i kompromis
Ustavne mehanizme koristili su svi, godinama, prema potrebi. Međutim, bez jasno definisane većine, uz narušene odnose među ranijim partnerima, teško je očekivati značajan preokret. Ipak, razgovor o funkcionisanju Doma naroda mogao bi, uprkos svemu, donijeti određeni pomak – ukoliko bude spremnosti na kompromis.
Politički analitičar Milan Sitarski naglasio je da rješenja moraju biti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.
„Mi nismo ni unitarna ni konfederalna država da se bilo ko može otcijepiti. Mi smo federalna država sa dvostrukim ključem. Mora postojati većina predstavnika ukupne građanske populacije i većina unutar svakog od tri konstitutivna naroda za svaki zakon ili prijedlog. Ako se ide mimo tih dogovora, onda se ne može govoriti o blokadi“, istakao je Sitarski.
Pozivi na deblokadu
Sličnu poruku delegatima uputio je i visoki predstavnik Christian Schmidt, od kojeg je zatražena pomoć – da institucije počnu funkcionisati.
„Ljubazno pozivam sve da preuzmu svoju dužnost i pronađu način da postignu saglasnost kako bi se glasalo o ovom vrlo važnom zakonu koji je neophodan i ostvariv kroz demokratski proces, uz spremnost da se pronađe pošten i uravnotežen kompromis za državu“, poručio je Schmidt.
Predloženi datum za sjednicu Kolegija je 20. april. Nije sigurno, ali sudeći prema ranijim izjavama predsjedavajućeg Ademovića, sjednica bi mogla biti održana u skladu sa zakonskim procedurama.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje – mogu li i na koji način spriječiti delegate da, bez obzira na dogovor Kolegija, koriste svoju zakonsku mogućnost dopune dnevnog reda.