ČOVIĆEV POTRČKO SE OSILIO: “Sjedište će biti u Mostaru, BH gas je nesposoban, a bez Hrvatske nema Južne plinske interkonekcije!”
“Nermin Nikšić je morao glasovati protiv, ali drago mi je da su hrvatski ministri u Vladi zauzeli jedinstven stav”, rekao je Džeba.
“Hrvati su po pitanju Južne plinske interkonekcije preglasani dva puta – u Vladi Federacije BiH i u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Sada slijedi Dom naroda, a zakon je u žurnoj proceduri, no vrlo lako može biti vraćen u redovnu“, rekao je u emisiji Kompas mostarske televizije HB, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Federalnog parlamenta, Damir Džeba.
Džeba je kazao kako se preglasavanje Hrvata može dogoditi i u Domu naroda i u Vijeću za zaštitu vitalnih interesa pri Ustavnom sudu Federacije BiH te da odluka može biti donesena i bez političke volje legitimnih predstavnika Hrvata u BiH.
“Bili smo svjedoci sličnih situacija, a u BiH je sve moguće”, kazao je Džeba.
Kazao je kako su se prije preglasavanja u Vladi Federacije BiH dogovorili oko zakona Južne plinske interkonekcije, no da su stigli pozivi iz američkog veleposlanstva s porukom da se HDZ BiH i Trojka ne mogu dogovoriti.
“Nermin Nikšić je morao glasovati protiv, ali drago mi je da su hrvatski ministri u Vladi zauzeli jedinstven stav”, rekao je Džeba.
Istaknuo je kako plin dolazi preko Republike Hrvatske te da će se oni postaviti vrlo pragmatično ukoliko sve hrvatske stranke okupljene u HNS-u ne budu za nametnuti SDA-ov zakon o plinovodu.
“Ništa od plinovoda bez Hrvatske. Jedini temelj je da su Hrvati protiv ovakvog nametanja zakona. Sjedište će biti u Mostaru, samo je pitanje na koji način“, poručio je Džeba i dodao kako konsenzus hrvatskih stranaka postoji.
“Strateški interes Hrvata u BiH je energetska tranzicija i projekt plinovoda Južna plinska interkonekcija, a tu ćemo sudjelovati do kraja”, naglasio je Džeba.
Naveo je kako BH Gas nije sposoban provesti strateški energetski projekt u BiH.
“Imali su problem s Uredom za reviziju i revizorskim izvješćem jer nemaju mehanizaciju, opremu ni ljudstvo za izgradnju plinovoda. U dugovima su najmanje 27 milijuna maraka, uz dva izgubljena sudska spora i kredite koje vraćaju. To je šteta za proračun i građane Federacije BiH. Može li se poduzeću s takvim financijskim stanjem povjeriti vođenje najvažnijeg geostrateškog i geopolitičkog zajedničkog projekta Republike Hrvatske i BiH?”, upitao je Džeba u emisiji.