data-nosnippet>
Kada su izborne vlasti Bosne smijenile Milorada Dodika s funkcije predsjednika manjeg entiteta s većinskim srpskim stanovništvom Republike Srpske, on se trudio da djeluje kao da ga to ne pogađa. Umjesto toga, taj podjelama sklon nacionalista koji negira genocid, iznio je vlastiti izazov institucijama koje pokušavaju da ga sruše.
“Šta ako odbijem?“ upitao je.
Bosna bi uskoro mogla saznati odgovor. Dodik, ključni balkanski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, nalazi se na vlasti ili u njenoj blizini od 2006. godine, stalno potkopavajući krhku, multietničku strukturu države. Ta država je rođena 1995. godine Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je zaustavio krvoproliće nastalo tokom raspada bivše Jugoslavije, potaknuto suludim pokušajima tadašnjeg srpskog predsjednika Slobodana Miloševića da stvori “Veliku Srbiju“, piše CNN.
Iako je Dejton zaustavio rat u Bosni, ostavio je zemlju podijeljenu po etničkim linijama. Bosna se sastoji od dva entiteta: Federacije, u kojoj Bošnjaci (bosanski muslimani) dijele vlast s Hrvatima, i RS s većinskim srpskim stanovništvom. Iznad njih postoji uglavnom nemoćna državna vlast i strani “visoki predstavnik“ sa širokim ovlastima da sprovodi sporazum i održava mir.
Dodik, koji godinama prijeti otcjepljenjem RS i “ujedinjenjem“ sa Srbijom, osuđen je u februaru zbog nepoštovanja naredbi Christiana Schmidta, sadašnjeg visokog predstavnika. Prošle sedmice, apelacioni sud potvrdio mu je jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija. Iako je izbjegao zatvor plativši novčanu kaznu, izborna komisija BiH je u srijedu odlučila primijeniti zakon prema kojem se automatski uklanja s funkcije svaki zvaničnik osuđen na više od šest mjeseci zatvora.
Nakon dvije decenije podrivanja državnih institucija i ohrabren podrškom iliberalnih saveznika i izostankom odlučnog odgovora EU, mnoge u Bosni iznenadila je brzina kojom su vlasti odlučile sprovesti sudsku odluku.
“Od 2006. Dodik je dao sve od sebe da oslabi institucije Bosne i iznutra ih isprazni“, rekla je za CNN Arminka Helić, koja je pobjegla iz BiH tokom ratova 1990-ih i sada sjedi u Domu lordova u Velikoj Britaniji. “Ne vjerujem da je, nakon svih prijetnji i buke koju je pravio, očekivao da će iko zaista dovesti u pitanje njegovu poziciju”.
Pitanje je sada – hoće li Dodik mirno otići ili pružiti otpor?
Za sada, izgleda da je druga opcija vjerovatnija. Dodik je zaprijetio da će spriječiti održavanje novih izbora – ako bude potrebno, i silom – te je zatražio podršku svojih saveznika iz Beograda, Moskve i Budimpešte.
“Predaja nije opcija“, rekao je Dodik.
Moskva, koja se dugo oslanjala na Dodika za izazivanje nestabilnosti na Balkanu, upozorila je da bi se region mogao „oteti kontroli“. Ambasada Rusije u Bosni upozorila je da zemlja čini „istorijsku grešku“.
Godinama Dodik kritikuje strukture Dejtonskog sporazuma, otežava rad bosanskih institucija u svom entitetu i stalno prijeti otcjepljenjem RS. Njegov glavni protivnik postao je Christian Schmidt, trenutni visoki predstavnik i bivši ministar u njemačkoj vladi pod kancelarkom Angelom Merkel. Dodik ga prikazuje kao teret za RS, tvrdeći da njegove ovlasti gaze volju srpskih glasača.
Nakon presude Dodiku, njegovi evropski saveznici su počeli da ga javno podržavaju. Mađarski premijer Viktor Orbán nazvao je slučaj pokušajem da se Dodik ukloni zbog protivljenja „globalističkim elitama“.
Marko Đurić, ministar vanjskih poslova Srbije, izjavio je da Schmidt vodi „politički lov na vještice“, koristeći “nedemokratske metode“ da potkopa “volju naroda“. Fokusiranje na napade protiv Schmidta je „pametna strategija“, rekao je Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost.
Čak i oni koji brane bosanske institucije teško opravdavaju ovlasti koje Schmidt ima. Visoki predstavnici se biraju od strane savjeta koji čine zapadne zemlje i imaju pravo da nameću ili poništavaju zakone, te imenuju i smjenjuju zvaničnike. Paddy Ashdown, bivši britanski parlamentarac i nekadašnji visoki predstavnik, rekao je da su mu te ovlasti bile takve da bi “svakom liberalu bilo neugodno“.
“Niko drugi u Evropi danas, barem u demokratskom dijelu, nema takvu moć: da se probudi, pristupi svojoj web stranici, objavi novi zakon, odluku ili nekoga smijeni“, rekao je Ćerimagić.
Tražeći širu diplomatsku podršku, Dodik je intenzivirao kontakte s administracijom Donalda Trumpa, tvrdeći da je, poput bivšeg američkog predsjednika, i on meta „pravosudnog rata“ koji vodi neizabrana birokratija.
Ponovio je kritike koje je američki potpredsjednik JD Vance iznio na Minhenskoj konferenciji ranije ove godine, tvrdeći da evropske vlasti zanemaruju volju naroda u pokušaju da ga uklone.
Također je pokušao da se predstavi kao hrišćanski lider koji je žrtva u zemlji s većinskim muslimanskim stanovništvom, kaže Helić.
“Pokušava se prikazati kao srodna duša koja tamo negdje u malom entitetu na Balkanu prolazi kroz iste nevolje kao i Trump, ali se i predstavlja kao jedini branilac vladavine prava i hrišćanstva od haosa“, rekla je.
Odluka izborne komisije protiv Dodika stupit će na snagu kada istekne žalbeni rok. Nakon toga, u roku od 90 dana bit će raspisani vanredni izbori.
Ipak, ostaje pitanje ko će sprovesti tu odluku ako Dodik odbije da se povuče s funkcije ili pokuša da opstruira izbore. Iako je EU u martu povećala broj svojih mirovnih trupa u zemlji, te snage nisu reagirale ni kada je ranije ove godine postojao aktivan nalog za Dodikovo hapšenje.
Jasmin Mujanović, viši saradnik New Lines instituta, rekao je za CNN da će bh. i evropske vlasti biti na “velikom testu“ ako Dodik pokuša ostati na funkciji.
“Ako ne možete izaći na kraj s nekim poput Milorada Dodika, onda kao EU zaista nemate pravo govoriti o konkurenciji s likovima poput Xija Jinpinga ili Vladimira Putina“, rekao je on.
Iako Dodik prijeti da neće poštovati odluku, Mujanović kaže da je njegova baza podrške u RS-u znatno oslabila. Već mjesecima dolazi do „elitnog otklona“ u RS, dok opozicija počinje zamišljati “post-Dodikovu budućnost“.
Nebojša Vukanović, osnivač jedne opozicione stranke u RS-u, rekao je da bi samo potpuno uklanjanje Dodika iz politike moglo zaustaviti “stalnu krizu“ u bh. politici i konačno “osloboditi institucije da gone odgovorne za kriminal i korupciju.“ Dodik je pod sankcijama SAD zbog “korumpirane mreže patrona koju je izgradio“.
Ipak, iako neki u RS možda već zamišljaju politički život bez Dodika, Helić upozorava da bi, ako se osjeti ugroženim, mogao povući očajničke i destabilizirajuće poteze – poput pokušaja potpune secesije od BiH.
“Očajni ljudi mogu odlučiti da urade nešto što će dodatno destabilizirati zemlju“, rekla je Helić, piše CNN.
