Predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik poručio je da podržava odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o sankcijama Međunarodnom krivičnom sudu “kao jasnu poruku da nasrtaji na suverenitet država i prava njihovih građana na legitimnu odbranu neće biti tolerisani”.
“Predložiću da BiH, slijedeći politiku SAD, iz istih razloga sankcioniše Međunarodni krivični sud i stavi tačku na nelegitimne pritiske. Krajnje je vrijeme za borbu za pravo i pravdu bez straha od bilo čijeg diktata!”, poručio je Dodik.
Podsjećamo, Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom se uvode sankcije Međunarodnom krivičnom sudu (ICC), kojeg optužuje za “poduzimanje nezakonitih i neutemeljenih radnji protiv Amerike i Izraela”.
Uredbom se zabranjuje ulazak u Sjedinjene Američke Države čelnicima, zaposlenicima i agentima ICC-a kao i članovima njihovih najbližih porodici.
Uredba također, predviđa zamrzavanje sve imovine koju ti isti pojedinci drže u Sjedinjenim Američkim Državama.
Američki republikanci, ali i mnogi demokrati bili su ogorčeni izdavanjem naloga za hapšenje od ICC-a protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, kojeg je američki predsjednik primio u utorak, kao i protiv bivšeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta.
ICC je utvrdio da protiv Netanyahua i Gallanta postoje “razumni razlozi” za sumnju za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti za rat u Gazi, koji je uslijedio nakon Hamasovog napada na izraelsko tlo.
ICC je 2023. izdao i nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za ratni zločin nezakonitog deportiranja stotina djece iz Ukrajine.
Rusija je zabranila ulazak glavnom tužiocu ICC-a Karimu Khanu i stavila njega i dvojicu sudaca ICC-a na svoju tjeralicu.
Ni SAD ni Izrael, ni Rusija nisu članovi ICC-a, stalnog suda zaduženog za krivični progon i suđenje osobama optuženima za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Tokom prve Trumpove administracije 2020., Washington je uveo sankcije tadašnjoj tužiteljici Fatoui Bensoudi i jednom od njezinih glavnih saradnika zbog istrage ICC-a o navodnim ratnim zločinima američkih trupa u Afganistanu.
Osnovan 2002., Sud sa sjedištem u Haagu sada ima 124 države članice.
