data-nosnippet>
– Namjera je jasna – razgradnja Dejtonskog sporazuma, pokušaj organizacije referenduma o otcjepljenju i formiranje konfederacije sa Srbijom, navodi se u pismu
Zastupnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, okupljeni oko proevropskog bloka, uputili su otvoreno pismo svim članovima Evropskog parlamenta upozoravajući na, kako navode, najopasniju sigurnosnu i ustavnu krizu u zemlji još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U pismu u koje je Oslobođenje imalo uvid se oštro osuđuju aktivnosti vladajuće strukture u entitetu Republika Srpska, predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Miloradom Dodikom, koje potpisnici opisuju kao pokušaj pravnog i političkog razaranja temelja Bosne i Hercegovine. Navodi se da su posljednji potezi NSRS-a – donošenje zakona kojim se pokušava ukinuti djelovanje ključnih državnih pravosudnih institucija – direktan napad na suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak međunarodno priznate države.
Pismo su potpisali predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dr. Denis Zvizdić, predsjedavajući Kluba SDP-a BiH Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba Naroda i Pravde Nihad Omerović, predsjedavajuća Kluba Naše stranke Sabina Ćudić, te zastupnici Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizdarević, Mia Karamehić-Abazović, Aida Baručija, Predrag Kojović, Jasmin Emrić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović.
Zastupnici podsjećaju da je Bosna i Hercegovina država sa višestoljetnom multietničkom tradicijom, priznata i u okviru Ustava kao cjelovita i suverena. Njena poslijeratna budućnost, koliko god bila teška i opterećena političkim opstrukcijama, ipak se kretala ka evropskim integracijama, što su prepoznale i institucije EU – dodjelom kandidatskog statusa 2022. i odlukom o otvaranju pregovora u martu 2024. godine.
Ali, kako ističu, najnovije djelovanje vlasti RS-a prijeti da sve to poništi. Poseban fokus stavljen je na optužnicu protiv Milorada Dodika i presudu Suda BiH kojom je osuđen na godinu zatvora i zabranu političkog djelovanja, kao i njegov javni govor u kojem je vrijeđao sutkinju na osnovu etničke pripadnosti. Nakon toga, uslijedile su mjere vlasti RS-a koje se, kako se navodi, mogu tumačiti kao pokušaj uspostavljanja paradržavnog sistema, donošenje nacrta novog ustava RS-a i priprema za referendum o otcjepljenju, što bi značilo otvoreni udar na Dejton i mir u regiji.
– Namjera je jasna – razgradnja Dejtonskog sporazuma, pokušaj organizacije referenduma o otcjepljenju i formiranje konfederacije sa Srbijom, navodi se u pismu, koje prati i detaljna hronologija pravnih i političkih poteza koje potpisnici nazivaju udarom na državu.
Zvizdić, Magazinović, Ćudić i ostali potpisnici tvrde da je Dodik, zajedno s premijerom Viškovićem i predsjednikom NSRS-a Stevandićem, predmet istrage za napad na ustavni poredak te da su svi troje trenutno bjegunci pred pravosuđem BiH, za kojima su raspisane potjernice.
– Najveća prijetnja miru u Bosni i Hercegovini danas nisu nikakvi izmišljeni ekstremizmi, već konkretne i opasne secesionističke aktivnosti političkog vrha RS-a, poručuju, pozivajući Evropsku uniju i međunarodnu zajednicu na hitno djelovanje.
U pismu se konkretno traži pojačanje prisustva trupa EUFOR-a u BiH, njihovo razmještanje u strateške dijelove zemlje, posebno Brčko, te asistencija domaćim policijskim agencijama. Također, apelira se na pojačavanje sankcija protiv separatističkih aktera, kako kroz mehanizme EU tako i bilateralno od strane država članica.
– Pozivamo vas da reagujete odmah, jer svako odlaganje ohrabruje one koji ruše ustavni poredak i prijete miru u regiji, zaključuje se u pismu, koje jasno naglašava da s Miloradom Dodikom više nema političkog dijaloga i da proevropske snage u BiH kreću u formiranje nove parlamentarne većine koja će raditi na reformama, integracijama i zaštiti demokratskog poretka.
Poruka iz Sarajeva je jasna – vrijeme za kalkulacije je prošlo. Evropska unija mora odlučiti: hoće li stati uz principe na kojima je izgrađena ili šutnjom postati saučesnik u potencijalnoj destabilizaciji regije.
