Na pitanje da li je “bošnjakistan” moguć, Dodik je naveo da nije i da bi, ukoliko bi on crtao karte, to uradio drugačije.
-Međuentitetska linija je epohalni rezultat Dejtonskog mirovnog sporazuma, kazao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, u emisiji “(Geo)strateški pravac Srpske”.
-Ovdje svi znaju gdje je linija i mi to imamo razriješeno, naveo je on.
Govorio je o propalim skupovima koji su održani 2023. godine na entitetskoj liniji, navodeći da “granica postoji”.
Kazao je da se “bosanski muslimani ne odriču BiH u cjelini, već da su htjeli da nametnu svoj način života”.
Dodik je rekao da se u BiH ne smije dozvoliti promjena Ustava.
-On je ostao nepromijenjen. Sve što su uveli mimo Ustava jednog dana doći će na naplatu, rekao je Dodik.
Dodik je naveo da je Ustav ostao te da se nije dozvolilo da se promijeni način odlučivanja.
Kazao je da je na nivou parlamenta ostao isti sistem odlučivanja, “iako su htjeli da naprave promjenu od Doma naroda”.
-Kada smo prvi put imali četiri kompaktna delegata parvosuđe se okrenulo da to pokvari, kazao je on.
Na pitanje da li je “bošnjakistan” moguć, Dodik je naveo da nije i da bi, ukoliko bi on crtao karte, to uradio drugačije.
GRANICA NE POSTOJI
Dok politički vrh iz Banja Luke kontinuirano koristi terminologiju o „državnom razgraničenju“, ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine poznaje isključivo administrativnu međuentitetsku liniju koja nema, niti može imati elemente državne međe.
Učestale izjave Milorada Dodika o postojanju „granice“ i potrebi za „razgraničenjem“ između dva entiteta ponovo su u fokus javnosti stavile pitanje ustavnog uređenja zemlje. Iako se u režimskom narativu ova linija pokušava predstaviti drugačije, pravne činjenice, međunarodni ugovori i odluke najviših sudskih instanci u potpunosti demantiraju ovakve tvrdnje.
U Bosni i Hercegovini ne postoji nikakva državna granica između entiteta, već isključivo administrativna Međuentitetska linija razgraničenja. Ključni pravni udarac secesionističkom narativu zadao je Ustavni sud Bosne i Hercegovine još u januaru 2001. godine.
U svojoj historijskoj i obavezujućoj odluci u predmetu U-5/98, Sud je zvanično proglasio neustavnim bilo kakvo korištenje termina „granica“ u ustavima i zakonima entiteta.
Ustavni sud je eksplicitno naglasio da entiteti unutar BiH nemaju suverenitet, pa samim tim nemaju ni pravni kapacitet za uspostavljanje državnih granica niti međunarodnog razgraničenja.
Milorad Dodik bi se za kršenje ili neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH mogao suočiti s kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, uz obaveznu mjeru smjene sa dužnosti i zabrane vršenja javnih funkcija.
Krivični zakon Bosne i Hercegovine vrlo precizno tretira ovo pitanje, a postupak se provodi kroz državne pravosudne institucije:Krivična odgovornost i zaprijećena kazna Prema Članu 239. Krivičnog zakona BiH (Neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine ili Evropskog suda za ljudska prava), službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, entiteta ili Brčko Distrikta koje odbije izvršiti, spriječi ili na drugi način onemogući izvršenje konačne i obavezujuće odluke ovih sudova, kaznit će se kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.
(SB)
data-nosnippet>