U obje krize u BiH direktno su involvirane susjedne države Srbija i Hrvatska, kao potpisnice Daytonskog sporazuma
U BiH danas imamo sigurnosno-političku krizu, poručio je uvodničar u današnju sesiju Kruga 99 Enver Halilović, profesor i nekadašnji rektor Univerziteta u Tuzli, te bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Rusiji.
– U datim odnosima rukovodstva Republike Srpske i državnih organa vlasti radi se o klasičnom secesionnističkom državnom udaru na ustavno pravni suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Suspendirani su Ustav BiH, Sud i Tužilaštvo BiH, Državna policijska agencija za istragu i zaštitu. To je školski primjer otcjepljenja jednog dijela teritorije od ostatka države, što je praktično, secesionistički antidržavni sigurnosni akt – navodi Halilović.
Zahtjev HDZ-a BiH za tzv. legitimno predstavljanje i izbor je separatistički zahtjev u ime jednog naroda koji također, u nekoj fazi, može prerasti u sigurnosni problem, smatra.
– Politički predstavnici HDZ-a, članovi rukovodstva represivnih organa vlasti, ne podržavaju privođenje rukovodstva RS pred licem pravde. U obje krize u BiH direktno su involvirane susjedne države Srbija i Hrvatska, kao potpisnice Daytonskog sporazuma, na osnovu njihovih tzv. specijalnih odnosa s entitetima BiH. One su svoje nacionalne interese u BiH, tzv. zaštitu dejtonskih nadležnosti RS, odnosno obezbjeđenje tzv. legitimnih interesa Hrvata, internacionalizirale na sve adrese širom svijeta- ističe Halilović.
Ratna etno-politička ideja dejtonskog ustava o tri etno-biološka naroda u BiH je službena, ustavno-pravna, platforma permanentne bosansko-hercegovačke političke krize postdejtonske Bosne. Ustav BiH situira narode u međusobnoj konfrontaciji i u njoj tražimehanizme njihove međusobne zaštite u međuetničkom i entitetskom vetu. Iz aktuelne sigurnosno-političke krize ne može se trajno izaći na mehanizmima etničko-entitetskog ustava BiH i rada državnih institucija izgrađenih na etničkom ustavu. To potvrđuju i pokazuju smjena Prlića, na jednoj, kao i Poplašena i Šarovića, na drugoj strani. Umjesto njih, nakon njihovih smjena, na istim projektima danas rade i djeluju Čović i Dodik, kaže.
– Državni aministrativno-institucionalni organi vlasti, sud, policija, oružane snage BiH nisu konstituisani, niti rukovodno niti u strukturi zaposlenih, na funkcionalnim principima rada i sposobnosti izvršavanja poslova zbog kojih postoje.
Imajući u vidu presude Internacionalnog krivičnog suda u Hagu o karakteru rata u BiH 1992- 1995., njegove presude o dva udružena zločinačka poduhvata, dosadašnju praksu funkcioniranja BiH na Daytonskom ustavu, šest presude Evropskog suda za ljudska prava, presude Ustavnog i drugih sudova u BiH, aktualnu političko-sigurnosnu situaciju u zemlji, smatram da je izmjena diskriminatornog, etnopolitičkog Ustava BiH građanskim demokratskim ustavom jedini put trajnog rješenja izgradnje političko-pravnog poretka Bosne i Hercegovine – zaključio je Halilović.