Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt bio je gost u programu Face TV-a, gdje je govorio o složenoj političkoj situaciji u zemlji, s posebnim osvrtom na poteze lidera SNSD-a Milorada Dodika i njihov uticaj na Dejtonski mirovni sporazum.
Schmidt je ocijenio da Dodik trenutno ne djeluje iz institucionalne pozicije, ali da pokušava ponovo zauzeti politički prostor kroz poteze koji, prema njegovom mišljenju, ne doprinose stabilnosti države. Naglasio je da političko djelovanje mora biti utemeljeno na poštivanju vladavine prava, koja, kako je rekao, ostaje ključni okvir funkcionisanja Bosne i Hercegovine. Posebno je upozorio da retorika koja uključuje prijetnje secesijom ne vodi ka rješenjima i ne može biti korisna za budućnost zemlje.
Govoreći o evropskim integracijama, visoki predstavnik je istakao da bi izolacija Bosne i Hercegovine bila najlošiji mogući ishod. Prema njegovim riječima, put ka Evropskoj uniji predstavlja strateški interes države i zahtijeva doprinos svih političkih aktera, uključujući i one iz Republike Srpske. Podsjetio je da je Dejtonski mirovni sporazum rezultat dogovora svih strana i da je upravo on temelj postojećeg ustavnog poretka. Iako postoje politički akteri koji izražavaju nezadovoljstvo tim sporazumom, Schmidt smatra da trenutno ne postoji realna alternativa Dejtonu, te da je dijalog jedini način za prevazilaženje nesuglasica.
Schmidt je također naglasio da sebe ne vidi kao saveznika bilo koje političke strane, već kao nekoga ko je otvoren za saradnju sa svima koji su spremni raditi u interesu građana. Poručio je da se od političkih lidera očekuju konkretni rezultati, a ne pasivnost ili stalno zadržavanje u neformalnim političkim krugovima. Smatra da je krajnje vrijeme da se politička energija usmjeri na rješavanje stvarnih problema i unapređenje svakodnevnog života građana.
Na kraju razgovora osvrnuo se i na ulogu Ureda visokog predstavnika, ističući da mu je cilj da Bosna i Hercegovina dostigne nivo političke i institucionalne stabilnosti na kojem OHR više neće biti potreban. Podsjetio je da zatvaranje OHR-a zavisi od ispunjavanja jasno definisanih uslova, te izrazio nadu da će doći trenutak kada će moći podnijeti izvještaj kojim potvrđuje da je zemlja sigurna i sposobna samostalno funkcionisati. Dodao je da ostaje posvećen svom mandatu i da ne planira odustati od obaveza koje je preuzeo.