Dok cijene nafte na svjetskim tržištima rastu, Bosna i Hercegovina i dalje čeka gotovo milijardu eura iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan, a ključni problem, prema ocjenama političara i analitičara, nije u Evropska unija, već u unutrašnjim političkim blokadama i sporom provođenju reformi.
Za BiH je kroz ovaj program predviđeno 976,6 miliona eura, ali samo pod uslovom da država provede reformske mjere koje su vlasti same definisale kao ključne za evropski put zemlje. Ipak, realizacija tih reformi ide sporo, a trenutno je potrebno definirati pravni okvir za korištenje sredstava i utvrditi način povlačenja i vraćanja zajmova.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto tvrdi da političke blokade stoje iza zastoja.
„Postoji dogovor HDZ-a i SNSD-a da se ništa ne radi do izbora. Oni vam to nikada neće reći, ali kako drugačije objasniti ponašanje u kojem smo četiri mjeseca čekali da neko nešto potpiše pa da nam nešto odobri EU“, rekao je Forto.
S druge strane, predsjedavajuća Vijeće ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto odbacuje takve optužbe i poručuje da se Forto bavi političkom kampanjom.
„Ja želim podsjetiti ministra Fortu da umjesto da priča i koristi ovo kao političku govornicu – ja znam da je njemu počela predizborna kampanja – ja se bavim odgovornim poslom“, kazala je Krišto.
Međutim, problem ne postoji samo na nivou izvršne vlasti. Kako podsjeća BHRT, realizacija Reformske agende zahtijeva i usvajanje izmjena zakona o Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine i Sud Bosne i Hercegovine, što mora proći parlamentarnu proceduru.
Ministar finansija BiH Srđan Amidžić tvrdi da je problem u nerealnim očekivanjima.
„Mi smo imali obećanje Forte da će, kada BiH usvoji Reformsku agendu, dobiti milijardu eura. To se nije desilo“, naveo je Amidžić.
S druge strane, predsjedavajući Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović upozorava da se ova institucija već mjesecima koristi za političke blokade.
„Kvorum uskraćuju u zadnjih 11–12 mjeseci, naizmjenično HDZ i SNSD“, rekao je Ademović.
Njegovu ocjenu odbacuje zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić, koji tvrdi da je problem u načinu odlučivanja.
„Većina Bošnjaka želi da većinu u Hrvata i Srba pretvori u publiku, a ne u faktor odlučivanja“, kazao je Špirić.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Dragan Čović ističe da bi pitanje Plana rasta trebalo ostati na dnevnom redu dok se ne pronađe rješenje.
„Nek mi neko objasni kome je u interesu da ne povučemo taj novac. Kad je u pitanju segment Plana rasta, siguran sam da će predsjedavajuća Krišto to i na sljedeću sjednicu stavljati“, rekao je Čović.
Ipak, činjenica da je 2026. izborna godina dodatno komplikuje političke odnose i smanjuje šanse za brz napredak. Zbog toga sve više analitičara upozorava da bi Bosna i Hercegovina mogla izgubiti dragocjeno vrijeme za povlačenje sredstava koja su ključna za ekonomski razvoj i reforme.