Opozicija, posebno SDS, mogla bi dobiti historijsku šansu da preuzme vlast u RS-u, ali samo ako shvati ozbiljnost trenutka i ostavi po strani lične interese
Odluka CIK-a BiH da Miloradu Dodiku oduzme mandat predsjednika Republike Srpske otvorila je novu političku krizu u BiH. Dok međunarodna zajednica traži poštivanje zakona, Dodik i njegovi saveznici najavljuju pravnu i političku bitku za opstanak na vlasti. Nema sumnje da narednih mjeseci slijedi duga i prljava borba na bh. političkoj sceni u kojoj će se koristiti svaka pravna “rupa” i politički trik.
„Koliko je bh. pravni sistem pun praznina i nedorečenosti postaje jasno prilikom svakog malo ozbiljnijeg problema. Posebno ako je u taj problem uključena neka od vodećih nacionalnih stranaka. Kada pogledate zadnjih 15 godina vlasti, nju su obilježile različite blokade za koje pravo nije predvidjelo način rješavanja, pa su procesi ostajali blokirani, ne samo mjesecima, već i godinama. Obzirom da se na zdrav razum političara nije moglo računati u rješavanju takvih problema, jedini način da se razriješi blokada je uplitanje visokog predstavnika. Najčudnije je to što sve stranke, nakon kratkotrajne pobune, prihvate njegovo rješenje i nastave raditi kao da se ništa desilo nije. Tamo gdje se on ne umiješa blokade znaju trajati i cijeli jedan mandat“, kaže za SB politička analitičarka Ivana Marić.
Ona podsjeća da su gotovo sve ključne političke krize u protekloj deceniji završavale upravo intervencijom visokog predstavnika, a ne voljom domaćih političara. Primjeri se, kaže, nižu od blokada Doma naroda, preko odgađanja imenovanja ministara, do nedovršenih planova rasta koji su državu koštali stotine miliona. „Tako je i sa pitanjem da li Dodik može ostati predsjednik SNSD-a ili ne. Gdjegod postoji pravna praznina, svako je želi popuniti onako kako njemu odgovara“, naglašava Marić.
Sličan scenarij, smatra, očekuje nas i u slučaju Dodikovog mandata. „Dodik će iskoristiti svaku pravnu mogućnost i svaku nedorečenost da što duže ostane predsjednik RS-a“, dodaje ona, predviđajući da će pokušati razvlačiti proces do te mjere da prijevremeni izbori postanu besmisleni.
„Pokušat će to do te mjere razvući kako bi obesmislio održavanje prijevremenih izbora par mjeseci prije održavanja redovnih izbora, do kojih bi trajao mandat novoizabranog predsjednika RS-a. U prilog mu ide i to što mu je, po ko zna koji put, podršku dao Draško Stanivuković. Čini se kao da je iz Beograda došla jasna uputa da se ti izbori ne održe ili, ako se već održe, da jedini kandidat bude upravo Stanivuković.“
Prema Marić, Dodikova eventualna smjena s mjesta predsjednika stranke ne bi značila i njegov gubitak političke moći. „To će moći do izbora, a od rezultata izbora će ovisiti da li će ići u političku penziju ili će ostati da vlada iz sjene. Previše je gladnih krokodila u SNSD bari i svako od njih se nada da će upravo on biti njegov nasljednik. Međutim, svi oni svoju moć vuku od Dodika i njegovim odlaskom oni će se međusobno posvađati, rasturiti stranku i izgubiti moć.“
U takvom raspletu, opozicija, posebno SDS, mogla bi dobiti historijsku šansu da preuzme vlast u RS-u, ali samo ako shvati ozbiljnost trenutka i ostavi po strani lične interese. „Upitno je šta bi se desilo ako bi kojim slučajem Stanivuković zauzeo Dodikovo mjesto, ali ne zahvaljujući svom obrazovanju i sposobnostima, već isključivo dobrim vezama ili simbiozi sa Vučićem, kojem on izgleda najviše odgovara“, upozorava Marić.
Da će funkcioniranje državne vlasti vjerovatno ostati blokirano do kraja mandata moglo se, kaže, naslutiti još onog dana kada je opozicija iz RS-a izigrala dogovor sa HDZ-om postignut na Kupresu: „Čović je u njima tražio zamjenu za podršku na koju je uvijek mogao računati od Dodika, poput pokretanja vitalnog nacionalnog interesa Srba za Pelješki most. Ne bi to bio prvi put da je Čović ostavio Dodika, jer je i od 2014. do 2018. godine ušao u koaliciju sa SDS-om i PDP-om. Nakon što je vidio da toga nema vratio se koaliciji sa Dodikom.“
Time je, dodaje naša sagovornica, priča o promjeni vladajuće koalicije zapečaćena. „Jedino se možda dogovore oko nekih važnih zakona, ako se Dodik odobrovolji pa naredi svojim delegatima da prestanu s blokadama, ali slabi su izgledi za to. To bi bilo vjerovatno ukoliko bi dobio nešto zauzvrat.“
Kada je riječ o Federaciji, vlast za sada funkcioniše zahvaljujući povjerenju između HDZ-a i SDP-a, ali pitanje je koliko će taj balans potrajati.
“Povjerenje je inače ključna riječ za bh. politiku jer nedostatak povjerenja, širenje mržnje i straha, preglasavanje, izigravanje dogovora i potpisanih sporazuma su najveći krivci za nedostatak dogovora i nepostizanje kompromisa. Niko nikome više ne vjeruje i zbog toga svako želi da se na što više načina osigura da će ga drugi izostaviti, preglasati, izigrati i izbaciti iz igre. SDA je to najbolje osjetila na svojoj koži kada su ih nakon izbora 2022. godine svi ostavili na cjedilu i kada niko nije želio s njima u koaliciju, posebno njihovi najdugovječniji partneri HDZ i SNSD“, zaključuje Ivana Marić.