data-nosnippet>
Ono što posebno ljuti SNSD i HDZBiH ovih dana jeste to što se sve ozbiljnije razmatra mogućnost da se nametnu izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH
U Uredu visokog predstavnika u BiH intenzivirano je razmatranje nekoliko prijedloga za deblokadu rada Vijeća ministara BiH u punom kapacitetu, te iznalaženje rješenja za onemogućavanje neopravdanog i neustavnog blokiranja rada Domu naroda Državnog parlamenta, potvrđeno je Raportu iz nekoliko izvora.
S ovim informacijama itekako su upoznati u SNSD-u i HDZBiH, što je u tim strankama izazvalo pravu paniku i neskriveni bijes. Naročito je to vidljivo u još žešćim izljevima mržnje bjegunca od bh. pravosuđa Milorada Dodika prema Bošnjacima i BiH i visokom predstavniku.
Posebno je ovih dana uznemirena i HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko koja svojim izjavama pokušava što više “oblatiti” državu BiH i probosanske političare, dok “žmiri” na one koji udaraju na ustavni poredak BiH.
Ali, iz dosadašnjeg ponašanja secesionističkog i radikalnog SNSD-a i učestalih i gotovo histeričnih napada Željane Zovko na državu BiH naučili smo da što su oni žešći i jači da su obrnuto proporcionalni njihovoj realnoj snazi i utjecaju, pa je sudeći po tome evidentno da bi mogli uslijediti neki pozitivni pomaci u deblokadi BiH.
Ono što posebno ljuti SNSD i HDZBiH ovih dana jeste to što se sve ozbiljnije razmatra mogućnost da se nametnu izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH koje bi u potpunosti u ovom trenutku tim dvjema strankama izbile iz ruku alate blokada i ucjena države BiH i njenih građana, a u nekom dugoročnijem periodu tu mogućnost, predložene izmjene uskratile bi i drugim strankama.
Konkretan prijedlog je, kako kažu Raportovi izvori da se u Zakon o Vijeću ministara BiH doda odredba prema kojoj će se rokovi već propisani s tim zakonom morati ispoštovati ili će uslijediti alternativno rješenje, a moguće i sankcije.
Prema sadašnjem zakonu postoji, primjerice, rok u kojem predsjedavajuća Vijeća ministara BiH mora imenovati novog ministra ukoliko njegov prethodnik iz bilo kojeg razloga ne može više obavljati tu dužnost.
Taj rok je 15 dana. Međutim, ako ga predsjedavajuća Vijeća ministara ne ispoštuje, za nju nisu propisane ni sankcije za kršenje rokova, pa joj je ostavljeno na volju da unedogled krši zakon i za to nikome ne odgovora.
To se već desilo s imenovanjem ministra sigurnosti BiH kojeg BiH nema od 23. januara kada je uhapšeni i pritvoreni Nenad Nešić, podnio ostavku na tu poziciju.
Krišto jeste početkom marta imenovala Gorana Selaka na prijedlog Milorada Dodika i bez dogovora sa strankama “Trojke”, a kada su oni koji su favorizirali Selaka vidjeli da on neće dobiti podršku Predstavničkog doma PSBiH savjetovali su mu da odustane od kandidature što je on i poslušao.
Nakon toga Krišto je odbila imenovati Nebojšu Vukanovića, navodeći kao razlog “nepostojanje političkog dogovora” u vezi s tim imenovanjem, a zaboravila je da je i ona Selaka imenovala valjda samo u dogovoru s Dodikom, dok je Vukanovića predložilo pet poslaničkih klubova u Predstavničkom domu i opet ga nije imenovala.
To je bilo u martu, a BiH ni u maju nema ministra sigurnosti.
Sadašnjim Zakonom o Vijeću ministara BiH propisani su i drugi brojni rokovi ili je naloženo njihovo utvrđivanje za donošenje određenih odluka, ali ih niko ne poštuje i u tome ustrajava, jer nema sankcija.
Zato se sada u OHR-u razmatra prijedlog da se Zakon o Vijeću ministara BiH izmijeni na način da, ukoliko Vijeće ministara BiH, odnosno predsjedavajuća u već određenom roku nešto ne ispoštuju, ta odluka bi bila upućena na razmatranje i odlučivanje Predstavničkom domu PSBiH.
Slična odredba s kojom se sprečava blokada izbora članova Centralne izborne komisije BiH već postoji u Izbornom zakonu BiH. Naime, ako Komisija za izbor i imenovanje ne dostavi listu kandidata za člana CIK-a Predstavničkom domu PSBiH u roku od 60 dana prije isteka mandata članova CIK-a, prema Izbornom zakonu BiH u tom slučaju, Predstavnički dom predlaže i imenuje članove CIK-a s liste kandidata koji su se prijavili na javni konkurs i to najkasnije 15 dana prije isteka mandata članova CIK.a.
Izborni zakon BiH čak propisuje i da ako se blokira raspisivanje konkursa za članove CIK-a, odluku o raspisivanju javnog konkursa donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Ova odredba Izbornog zakona BiH već je primijenjena 2020. godine kada su na taj način izabrani članovi CIK-a što su “na nož” dočekali SNSD i HDZBiH.
Kasnije su ovu odluku pred Sudom BiH pokušali osporiti neki u to vrijeme smijenjeni članovi CIK-a, ali je Sud njihove žalbe odbacio i utvrdio da je odluka donesena u skladu sa zakonom.
Ovo jednostavno rješenje, s kojim se sprečava blokada izbora članova CIK-a, sada bi moglo “ući” i u Zakon o Vijeću ministara BiH što je razljutilo SNSD i HDZ BiH, jer im izbija iz ruku mehanizme za blokade kojima su itekako skloni.
Također, sve ono što bi nakon tih izmjena Vijeće ministara BiH i predsjedavajuća Krišto morali donijeti u propisanim rokovima, ukoliko to ne učine, automatski ta pitanja idu na odlučivanje u Predstavnički dom PSBiH.
A, u tom domu, bez ruku SNSD-a i HDZ-a nova koalicija ima 19 ruku. Više nego i dovoljno da sve ono za što postoje propisani rokovi u zakonu o Vijeću ministara BiH bude i usvojeno.
Treba podsjetiti da se u javnosti često javlja netačno tumačenje načina glasanja u Predstavničkom domu PSBiH, pa neki izvori navode kako je za usvajanje neke odluke potrebno 22 glasa, što nije tačno.
Raport je ranije pisao o tome kako se donose odluke u Predstavničkom domu.
To dobro znaju u SNSD-u i HDZ-u, pa su utoliko zabrinutiji ako u OHR-u bude podržana ideja o ovoj izmjeni Zakona o Vijeću ministara BiH.
Dalje, još veći bijes i zabrinutost kod SNSD-a i HDZ-a izaziva prijedlog da se namjerne i neopravdane blokade u Domu naroda PSBiH spriječe uvođenjem odredbe u Krivični zakon BiH s kojom bi bilo definisano da blokiranje jednog od domova najvišeg zakonodavnog tijela na način da delegati namjerno i planski obaraju kvorum sjednica samo iz razloga što im se ne sviđa neka tačka dnevnog reda bude krivično djelo.
Svakako, ova izmjena bi onemogućila podjednako sva tri kluba naroda u Domu naroda da se upuštaju u namjerne i planske blokade tog tijela.
Ovaj prijedlog za koji prema izvorima Raporta postoji manje raspoloženja da bude prihvaćen, ne bi obuhvatio samo delegate u Domu naroda PSBiH, nego i druge institucije u kojima primjerice direktori, rukovodioci ili članovi nekih drugih tijela svojim aktivnostima blokiraju funkcioniranje određene institucije.
Primjerice, danas imamo situaciju s Nezavisnim odborom PSBiH koji mjesecima pokušava privesti kraju konkurs za izbor zamjenika direktora SIPA-e na način da utvrdi rang listu najuspješnijih kandidata, ali članovi iz reda srpskog naroda, po instrukciji SNSD-a ili ne dolaze na sjednicu ili i ako dođu obore kvorum.
I to rade više puta uzastopno i ne snose nikakve sankcije, bez obzira što na taj način ne samo što blokiraju rad Nezavisnog odbora, nego utječu i na funkcionalnost rada SIPA-e. Izmjenom Krivičnog zakona i takva vrsta blokada bi bila krivično djelo.
Iako SNSD i HDZBiH sve agresivnije “udaraju” na instituciju visokog predstavnika u BiH zbog njegovog sve češćeg pribjegavanja primjeni Bosnkih ovlasti, evidentno je da visoki predstavnik nema izbora, nego raditi svoj posao i deblokirati procese u državi BiH koju su ove dvije stranke očigledno je odlučile držati u statusu quo do narednih izbora.
