data-nosnippet>
Najnovija sjednica tročlanog šefa države donijela je nove administrativne i političke nesuglasice u vezi sa radom i sastavom jedne od ključnih institucija osnovanih na bazi mirovnog sporazuma.
Iako zvanične institucije nisu odmah izašle u javnost sa svim detaljima, napuštanje zasjedanja od strane članice rukovodstva otkrilo je duboke razlike u pogledima na funkcionisanje državnih tijela.
U središtu rasprave našao se prijedlog predsjedavajućeg Denisa Bećirovića koji se odnosi na imenovanje novih članova Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika.
Ova inicijativa je sa jedne strane viđena kao pokušaj vraćanja institucije u njene izvorne okvire, dok je sa druge strane ocijenjena kao štetna po vitalne interese entiteta, zbog čega je najavljeno pokretanje zaštitnih mehanizama pred Narodnom skupštinom Republike Srpske.
Pozadina ovog institucionalnog spora vezana je za ranije izmjene pravila glasanja unutar samog tijela.
Početkom godine objavljena je odluka kojom se nastojalo promijeniti pravilo o obaveznom konsenzusu domaćih predstavnika, a koje je prema ocjenama dijela članova Predsjedništva godinama služilo za usporavanje i blokadu procesa donošenja odluka.
Sadašnji prijedlog teži ka tome da se struktura u potpunosti uskladi sa izvornim Dejtonskim mirovnim sporazumom, preciznije Aneksom osam. To bi podrazumijevalo sastav od pet članova, gdje bi pored tri domaća predstavnika ravnopravno učestvovala i dva inostrana eksperta koje bira UNESCO.
Najveća promjena ogleda se u pravilu da se sve odluke donose prostom većinom glasova ukupnog broja članova, čime bi se ukinulo pravo nacionalnog ili entitetskog veta.
Ovakav model predstavlja direktan otklon od sistema koji je uspostavljen 2016. godine. Tada su odlukama prethodnih članova Predsjedništva, Bakira Izetbegovića, Dragana Čovića i Mladena Ivanića, strani članovi izbačeni iz sastava, a odlučivanje je svedeno na tri domaća člana uz obavezan konsenzus, što je u praksi dovodilo do dugogodišnjih zastoja u radu usljed nemogućnosti postizanja zajedničkog stava.
Aktiviranjem veta od strane Željke Cvijanović, cijeli proces transformacije i imenovanja novih članova ponovo je zaustavljen i prebačen na entitetski parlamentarni nivo, pa konačna sudbina ove državne institucije i dalje ostaje na čekanju, piše portal Raport.