data-nosnippet>
Njemačka historičarka Marie-Janine Calic izazvala je burne reakcije tvrdeći da Sarajevo “postaje muslimanski grad” i da njegov nekadašnji multireligijski karakter nestaje.
Njemačka historičarka i profesorica s Univerziteta Ludwig-Maximilian u Münchenu, Marie-Janine Calic, izazvala je žestoke reakcije nakon što je u tekstu za ZEIT Geschichte objavila da se Sarajevo “pretvara u muslimanski grad” i da njegova multireligijska tradicija nestaje, ostajući prepoznatljiva samo kroz kulturno-historijske spomenike.
U članku prenesenom sa DW, Calic se detaljno osvrće na historijski razvoj vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, ali i na promjene koje su, prema njenom mišljenju, oblikovale Sarajevo tokom posljednjih decenija.
Islam u Jugoslaviji: Zabranjeno pokrivanje, ali dozvoljena vjerska sloboda
Calic podsjeća da je u Jugoslaviji formalno postojala vjerska sloboda, ali je pokrivanje žena bilo zabranjeno, baš kao i u tadašnjoj Turskoj. Islamska zajednica, navodi, mogla se slobodno razvijati sve dok je ostajala lojalna državi.
Prekretnica, prema autorici, nastupa tokom devedesetih, ali ističe da su proislamske političke tendencije postojale i mnogo ranije, posebno kroz aktivizam Alije Izetbegovića i njegovu “Islamsku deklaraciju”.
Izetbegović, SDA i reislamizacija društva
U tekstu se detaljno navodi da je Izetbegović zagovarao ideju panislamskog poretka, zbog čega je 1983. osuđen na višegodišnji zatvor. Calic tvrdi da je dolaskom višestranačja SDA ojačala svoj utjecaj kroz povezanost s Islamskom zajednicom, naglašavajući:
jačanje vjerskih običaja
insistiranje na pokrivanju žena
zabranu mješovitih brakova
jačanje ramazanskih i drugih islamskih tradicija
Posebno ističe primjer Ajvatovice, koju naziva “najvećim muslimanskim svetištem u Europi”.
Strani utjecaji i rivalitet islamskih struja
Calic tvrdi da na BiH posljednjih decenija jačaju utjecaji različitih islamskih zemalja, čije se struje međusobno takmiče i na bosanskohercegovačkom prostoru.
Navodi i da porast islamske prakse u javnom životu privlači investitore s Bliskog istoka, te kao primjer spominje manifestacije poput “Halal Expo Sarajevo”.
Zaključak autorice: “Sarajevo gubi svoju raznolikost”
U završnom dijelu članka Calic iznosi stav da je rat zauvijek promijenio strukturu Sarajeva, uz masovni odlazak Srba i Hrvata, te jačanje bošnjačkog identiteta.
Prema njenoj interpretaciji:
“Sarajevo se nacionalizira u bošnjačko-muslimanskom smislu i sve više gubi elemente multireligijskog života.”
Zaključuje da se nekadašnja raznolikost Sarajeva uskoro može prepoznati “samo kroz kulturnu baštinu”, dok je današnji život, kako piše, oblikovan gotovo isključivo unutar etničkih i vjerskih zajednica.
Ovaj članak izazvao je veliku pažnju i raspravu u javnosti, prije svega zbog tvrdnji da se Sarajevo “kreće prema panislamskom karakteru”.
