Uski prolaz, smiješno jeftini dronovi i možda nekoliko morskih mina bili su dovoljni da blokiraju najvažniju svjetsku rutu opskrbe fosilnim gorivima.
Ispostavilo se da Iran ima oružje moćnije od nuklearnog: svoj geografski položaj, piše njemački Spiegel. Hormuški moreuz morski je pojas u obliku koljena, s tri strane okružen strmim stijenama. To je put za petinu svjetskog izvoza nafte i plina.
To usko grlo iranska je atomska bomba, ali s ključnom prednošću: ne trebaš je detonirati, ništa ne mora biti nepovratno uništeno. Dovoljno je postupno povećavati pritisak kako bi svjetska ekonomija bila gurnuta u recesiju.
Uski prolaz, smiješno jeftini dronovi i možda nekoliko morskih mina bili su dovoljni da blokiraju najvažniju svjetsku rutu opskrbe fosilnim gorivima.
Radijska objava zvaničnika Revolucionarne garde da je moreuz zatvoren bila je dovoljna da pokrene lančanu reakciju vrijednu milijarde: troškovi osiguranja naglo su porasli, gotovo nijedna brodarska kompanija nije htjela izložiti svoje brodove riziku. Posljedica nije samo vrtoglav rast cijena energije nego i dramatičan pad proizvodnje gnojiva.
Hormuški moreuz (Foto: Mohd Izzuan Roslan/alamy/profimedia)
Primjerice, pogođena je i proizvodnja čipsa. Na koljena su bačene azijske zemlje, koje su do američko-izraelskog napada na Iran 28. veljače gotovo svu uvoznu naftu i plin nabavljale iz zemalja Perzijskog zaljeva.
Evakuacija bolnica
To je bio ključni argument zbog kojeg je američki predsjednik Donald Trump pristao na prekid vatre. Vojna nadmoć napadača nije presudila: Iran je vojno nesumnjivo slabiji, ali je uspio utjecati na rast cijena goriva u cijelom svijetu, pa tako i onih u SAD-u.
A Trumpa u novembru čekaju izbori za Kongres. Iranskom režimu dovoljno je da nastavi blokirati Hormuški moreuz, izravno ili neizravno, kako bi pojačao rizik od globalne ekonomske krize.
Iranu je u interesu primirje jer obnova ratom razorene infrastrukture zahtijeva novac koji ni prije nije imao. Režim je prisiljen osigurati maksimalnu finansijsku pomoć ako želi izbjeći ekonomski kolaps. No to ne znači da su spremni odmah popustiti. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u srijedu je objavio da se primirje ne odnosi na njih i njihove napade na Libanon.
Zatim su izraelske zračne snage pokrenule dosad najteže zračne napade na Libanon, ubivši više od 300 ljudi. Netanyahu je potom obećao pregovore s libanonskom vladom, ali uz nastavak izraelskih napada na Libanon, uz opravdanje da žele uništiti Hezbolah. Izraelska vojska zatražila je evakuaciju daljnjih područja u Bejrutu, uključujući dvije najveće gradske bolnice, koje su bile pune ranjenika od prethodnog dana.
“Pregovaračke osnove su prekršene”
To je razbjesnilo Teheran. “Pregovaračke osnove prekršene su otvoreno i nedvosmisleno i prije nego što su pregovori počeli. U takvoj situaciji, bilateralni prekid vatre ili pregovori su besmisleni”, rekao je predsjednik parlamenta Muhamad Baker Kalibaf. U srijedu navečer novinska agencija Fars izvijestila je da je iranska vojska ponovno blokirala Hormuški tjesnac. Od tada se svakih nekoliko sati pojavljuju oprečni izvještaji o tome je li i za koga on prohodan.
Kontrola nad Hormuškim moreuzom i prekid vatre u Libanonu za Teheran predstavljaju crvenu liniju koju ne namjerava prijeći, objavio je u subotu Reuters. Prema iranskoj državnoj televiziji, taj je stav iznijelo teheransko izaslanstvo pakistanskom premijeru Shehbazu Sharifu uoči najavljenih pregovora.