Iran najavljuje odgovor na napad na svoja plinska postrojenja u Asaluyehu, upozoravajući da bi meta mogli postati i objekti koji su se dosad smatrali sigurnima.
Iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na vojne izvore, navodi da Teheran napad smatra “ratnim zločinom” te poručuje da takva akcija neće ostati bez posljedica.
Istovremeno je agencija Tasnim objavila saopćenje Korpusa iranske islamske revolucionarne garde (IRGC).
Prema dostupnim informacijama, izdato je hitno upozorenje o mogućim napadima na energetske objekte u regiji, uz poziv stanovništvu da se udalji iz ugroženih zona.
U saopćenju se navodi da bi potencijalne mete mogle biti naftna i plinska postrojenja u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, zbog čega se građanima koji žive u blizini takvih objekata savjetuje oprez i privremena evakuacija.
Kao rizične lokacije spominju se rafinerija Samref, petrohemijski kompleks Al Jubail i drugi industrijski pogoni u Saudijskoj Arabiji, zatim gasno polje Al Hosn u UAE, kao i industrijski i energetski objekti u Kataru, uključujući kompleks u Mesaieedu i postrojenja u Ras Lafanu.
Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku više ne pogađaju samo naftu i plin — u središtu pažnje našao se i tekući helij, ključna sirovina za proizvodnju savremenih poluvodiča, čija je dostupnost ugrožena zbog sukoba i blokade Hormuškog moreuza.
Riječ je o gasu fosilnog porijekla koji ima široku industrijsku primjenu, ali je posebno važan u visokotehnološkoj proizvodnji. Tekući helij koristi se za hlađenje osjetljivih komponenti i u procesima poput plazma obrade wafer pločica, koje su osnova za izradu čipova.
Ovaj kriogeni gas primjenjuje se na ekstremno niskim temperaturama, dosežući i do –150°C, te ima ključnu ulogu u proizvodnji naprednih mikročipova koji pokreću data centre, umjetnu inteligenciju, pametne telefone, računare i savremena.
Stručnjaci upozoravaju da bi i relativno kratak prekid u opskrbi mogao imati dugotrajan učinak — već nekoliko sedmica zastoja moglo bi izazvati mjesece potrebne za potpunu normalizaciju proizvodnje, logistike i distribucije. Posebno se ističe Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC), vodeći svjetski proizvođač čipova, koji ima ključnu ulogu u proizvodnji najnaprednijih poluvodiča.
Njegovi čipovi koriste se u AI akceleratorima kompanija poput Nvidia, ali i u uređajima koje razvija Apple.
Iako industrija trenutno izbjegava nagli kolaps zahvaljujući postojećim zalihama i djelimičnoj reciklaži helija, pritisak na opskrbne lance svakim danom raste.
Produžena blokada dodatno povećava rizik od poremećaja i rasta cijena širokog spektra proizvoda — od pametnih telefona i računara, do sistema kućne automatizacije i automobila.
Uz to, cijena helija već bilježi značajan rast — početkom godine kretala se između 450 i 600 dolara po 1.000 kubičnih stopa, dok pojedini analitičari sada procjenjuju da bi, uslijed produbljivanja krize, mogla dosegnuti i 2.000 dolara. Takav skok direktno bi povećao troškove proizvodnje čipova i mogao imati šire posljedice na globalne finansijske tokove u tehnološkom sektoru.
U uslovima ograničene opskrbe, proizvođači bi se mogli okrenuti najprofitabilnijim segmentima, prije svega razvoju AI čipova, dok bi proizvodnja standardne elektronike i komponenti za automobilsku industriju mogla biti potisnuta u drugi plan.
Istovremeno, novonastala situacija otvara prostor drugim akterima na tržištu helija. Gazprom ubrzano razvija veliki projekat u sibirskoj regiji Amur, koja već učestvuje sa značajnim udjelom u svjetskoj proizvodnji ovog gasa, uz podršku Kina. Prednost ovog projekta je i kopneni transport, kojim se zaobilaze osjetljive pomorske rute poput Hormuškog moreuza, čime Rusija i Kina dodatno jačaju svoju poziciju kao potencijalno ključni dobavljači helija na globalnom tržištu.