“Ovo pitanje mi je veoma važno kao ministru za pitanja mladih jer osmogodišnje djevojčice ne bi trebale biti skrivene pod maramom”.
Ministrica za Evropu Claudia Plakolm (ÖVP), koja je u Vladi Austrije zadužena i za integraciju i porodična pitanja, izrazila je uvjerenje da se zabrana nošenja hidžaba za djecu mlađu od 14 godina, koju je koalicija predložila u svom vladinom programu, može provesti u skladu s ustavom. U tom smislu, oni su u “intenzivnoj razmjeni” sa stručnjacima.
“Ovo pitanje mi je veoma važno kao ministru za pitanja mladih jer osmogodišnje djevojčice ne bi trebale biti skrivene pod maramom. Za njih postoje dvije mogućnosti: da usvoje zakon s ustavnim statusom ili prostom većinom”, rekal je Plakolm. U prvom slučaju, FPÖ bi morao “pokazati svoje boje”, dok je u drugom slučaju potreban model korak po korak koji cilja na svaki pojedinačni slučaj.
Što se tiče privremenog zaustavljanja spajanja porodica, Plakolm je također bila uvjerena da će se uredba održati, jer u konačnici služi održavanju javne sigurnosti i reda. To također uključuje područja obrazovanja i zdravstva, kao i tržišta rada i stanovanja. Sistem je “sve više preopterećen”. S daljnjim spajanjem porodica, šanse za integraciju bi se smanjile.
“Samouvjereno kršćanstvo”
Osim toga, priliv imigranata donosi “daljnju nezaposlenost i paralelna društva” u zemlju. Austrija nije odgovorna za razdvajanje porodica, nakon što su svi očevi sami stigli do Austrije kroz nekoliko sigurnih zemalja, ustvrdila je.
Kao ministrica kulture, prije Uskrsa se zalagala za “samopouzdano kršćanstvo” u Austriji, “jer moramo s pouzdanjem stajati iza onoga što je decenijama definiralo našu kulturu i našu koheziju”. Vjerska sloboda je “više dobro”, ali tolerancija se ne smije pogrešno shvatiti, rekla je Plakolm. Kao ministrici kulture, važno joj je “da održavamo dobru saradnju”. Ipak, postoje izazovi u zajedničkom životu, a činjenica je da su ti problemi uglavnom povezani s islamom.
Održavanje jednoglasnosti u vanjskoj politici EU
Plakolm se također zalagala za zadržavanje prava veta za pojedinačne države na nivou Vijeća EU, tamo gdje ono još uvijek postoji. To uključuje, prije svega: Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, finansije EU i prijem novih članica EU. “U ovim centralnim pitanjima”, Evropska unija ne bi trebala odstupati od principa jednoglasnosti, rekla je ministrica.
Proširenje Evropske unije
Što se tiče proširenja EU na šest država zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), koje se odugovlači već više od 20 godina, ministrica vidi “hvala Bogu da postoji zamah”. Plakolm se zalaže za “postepenu integraciju”.
Ona nije uspjela dati konkretan odgovor na pitanje zašto je podrška austrijskog stanovništva EU u poređenju s drugim zemljama izuzetno slaba, uprkos dokazanim, velikim prednostima članstva i uprkos višedecenijskom učešću izražene evropske stranke ÖVP u saveznoj vladi. Jednostavno “još uvijek postoje mostovi koje treba izgraditi”, rekla je 30-godišnjakinja.