Novi članak objavljen je na Jerusalem Postu, gdje oštro kritikuju narative da se pravni postupci protiv predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika predstave kao politički progon.
U tekstu naglašavaju da je riječ o ozbiljnoj ustavnoj krizi u Bosni i Hercegovini izazvanoj upravo Dodikovim sistematskim kršenjem vladavine prava i pokušajima podrivanja državnih institucija.
Tekst je potpisala članica Doma lordova u Parlamentu Velike Britanije, baronesa Arminka Helić, a na početku se osvrnula na nedavno objavljeni članak u ovom mediju u vezi s prisustvom predsjednika RS na konferenciji o antisemitizmu u Jerusalemu i zahtjevom naše države za njegovo hapšenje putem Interpola.
Helić je u autorskom tekstu za The Jerusalem Post istakla da je isti stvorio narativ koji je i obmanjujući i nepotpun.
BiH koristi postojeće pravne institucije kao oružje za političke ciljeve, navedeno je u tekstu objavljenom u aprilu na The Jerusalem Post.
Ozbiljna kriza
U centru ovog slučaja nije politički progon, već ozbiljna pravna i ustavna kriza koju je stvorio Dodik. U februaru ga je državni sud BiH osudio za odbijanje da provede konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika (OHR). Osuđen je na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obavljanje javne funkcije u trajanju od šest godina. Optužbe se nisu odnosile na govor ili diplomatiju, već na ponovljena, namjerna kršenja vladavine prava i pokušaje da sebe i bosanski entitet RS stavi iznad državnog ustava, piše The Jerusalem Post.
Osvrnuli su se i na sporne zakone koje je Dodik nedavno donio, a koje je Ustavni sud BiH suspendovao. Kako navode, umjesto da se Dodik pravnim kanalima, on je pridonio eskalaciji.
Dalje pišu kako je Dodik kazao da BiH više ne postoji, te da je uveo vanredno zakonodavstvo u RS kojim se zabranjuje policiji, sudovima i tužiocima na državnom nivou da djeluju na njenoj teritoriji.
Oživljavanje “vojske RS”
Uslijedili su nacrti zakona o oživljavanju „vojske RS-a“, što je direktno bilo u suprotnosti s mirovnim sporazumom dogovorenim u Dejtonu 1995. godine. Suočene s tim, bosanske institucije su djelovale. Izdata je nacionalna potjernica. Kada je Dodik napustio zemlju i postupio u znak nepoštivanja suda, prvo odlazeći u Srbiju, a zatim u Izrael, Državni sud je zatražio crvenu potjernicu od Interpola. Vrijeme podnošenja zahtjeva – tokom konferencije u Jerusalemu – nije bio politički manevar, već proceduralni odgovor na njegov bijeg” ističu.
Dodali su da ovakvo odbijanje potjernice od strane Interpola naglašava “ograničenja međunarodnog policijskog djelovanja u politički osjetljivim kontekstima”.
Dalje pišu da, sugestija da je Sarajevo djelovalo kako bi ometalo konferenciju o antisemitizmu nije samo netačna – ona je uvredljiva. Antisemitizam je rastuća i ozbiljna prijetnja globalno. Ozbiljni napori da se s tim suočimo moraju biti podržani, a korištenje takvog principa za zaštitu od zakonitih sudskih procesa, posebno uprkos postgenocidnom ustavnom poretku u Bosni, je odvratno.
Navode da je važno osporiti implicitnu ideju da BiH ima historiju neprijateljstva prema Jevrejima. Sarajevo je nekada bilo dom jedne od najintegrisanijih jevrejskih zajednica na Balkanu. Tokom Holokausta, bosanski Jevreji su prvenstveno patili od ustaškog režima u Hrvatskoj iz doba NDH. Ovo je bila fašistička država uspostavljena tokom Drugog svjetskog rata, a ne proizvod bosanskih institucija. Mnogi lokalni građani, posebno muslimani, riskirali su svoje živote kako bi zaštitili svoje jevrejske susjede” navode u tekstu.
Podvukli su i da se u prethodno objavljenom članku pogrešno karakterizira visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christiana Schmidta) kao neizabrani “prokonzula”.
Poručuju da su ova ovlaštenja uvijek korištena štedljivo. Sadašnji visoki predstavnik nije nametao strane vrijednosti, već je djelovao kako bi zaštitio pravne temelje države kao odgovor na trajne unutrašnje prijetnje, od kojih mnoge potiču od vlade RS. Njegovi postupci jačaju Dejtonski okvir, a ne poništavaju ga. Tvrdnje da je Bosna manje demokratska zbog OHR-a su obmanjujuće. Realnost je da je povlačenje međunarodnog nadzora vezano za specifične kriterije. Upravo su postupci secesionista i njihovih saveznika, uključujući potkopavanje pravosuđa, opstrukciju državnih institucija i pokušaje zakonodavne secesije, odgodili tu tranziciju, dodaju.
“Nisu iznad zakona”
Ističu i da lideri entiteta u BiH imaju određenu slobodu u vođenju vanjskih poslova, ali da nisu iznad zakona.
Dodik se ne progoni zbog prisustva konferenciji. Suočava se s pravnim posljedicama zbog izbjegavanja zakonitog sudskog naloga. BiH pokušava, pravnim sredstvima i sa znatnom suzdržanošću, zaštititi svoj ustavni poredak. Povezivanje provođenja zakona s političkim progonom riskira ohrabrivanje onih koji otvoreno žele demontirati demokratsku vlast. Međunarodni angažman je, ako ništa drugo, bio ograničen, vjerovatno previše. Visoki predstavnik je intervenirao samo kada su drugi mehanizmi zakazali. Sankcije i zabrane putovanja koje su nametnule evropske vlade bile su proporcionalne, ciljane, utemeljene na zakonu i osmišljene da podrže vladavinu prava, a ne da kazne neslaganje. Ono što Bosni sada treba nije nametanje, već principijelna podrška njenih saveznika, institucija i posmatrača. Braniti Dejton ne znači miješati se – to znači podržavati upravo ono rješenje koje je čuvalo mir skoro tri decenije, zaključuju u tekstu.
