Značajne količine i dalje su na raspolaganju više od 39.000 komada oružja i oko 5.600 tona municije, od čega će dio biti uništen.
U Sarajevu je danas, u organizaciji Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i uz podršku UNDP-a u BiH, održana 27. sjednica Strateškog komiteta za naoružanje, municiju i minsko-eksplozivna sredstva.
Sastanak je protekao u znaku pozitivnih pomaka, istaknut je napredak u rješavanju viškova naoružanja i unapređenju sigurnosti skladišta, ali i naglašena potreba za nastavkom saradnje s međunarodnim partnerima.
Zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planove Slaven Galić poručio je da je proces dao konkretne rezultate. Od 2006. godine uništeno je više od 62.000 komada viškova naoružanja, te preko 28.000 tona municije i minsko-eksplozivnih sredstava. Ipak, značajne količine i dalje su na raspolaganju više od 39.000 komada oružja i oko 5.600 tona municije, od čega će dio biti uništen, a dio ponuđen na prodaju.
Sigurnost ili ekonomija
Prema Galićevim riječima, proces uništavanja naoružanja predstavlja i finansijski izazov, dok bi eventualna prodaja mogla donijeti određene prihode koji bi se dijelili između države i entiteta. Upravo ta kombinacija sigurnosnih i ekonomskih aspekata već godinama prati pitanje viškova naoružanja u Bosni i Hercegovini.
I dok institucije naglašavaju važnost smanjenja rizika i usklađivanja s međunarodnim standardima, dio stručne javnosti upozorava da takvi potezi ne mogu biti posmatrani izolovano od šireg geopolitičkog konteksta.
Ahatović: Slijepo pratimo ono što nam se kaže
Vojni analitičar i magistar sigurnosnih i mirovnih studija Nedžad Ahatović oštro je kritikovao pristup vlasti ovom pitanju, dovodeći u pitanje logiku kontinuiranog smanjenja naoružanja u trenutnim globalnim okolnostima.
U svijetu koji je na ivici globalnog sukoba, u regiji koja se prekomjerno naoružava mi u BiH nastavljamo da slijepo pratimo sve što nam se kaže. Da nam neko kaže da skočimo sa zgrade mi bi se bacili laste dole…Nemojte mi samo reći da su to od ranije preuzete obaveze…“, naveo je Ahatović.
Njegov komentar nameće logićno pitanje, da li Bosna i Hercegovina vodi samostalnu sigurnosnu politiku ili prvenstveno slijedi preporuke i zahtjeve međunarodnih partnera. U kontekstu pojačanog naoružavanja u regionu i globalnih tenzija, dilema između razoružavanja i očuvanja odbrambenih kapaciteta postaje sve izraženija.
Dok jedni smatraju da je smanjenje viškova nužno radi sigurnosti i stabilnosti, drugi upozoravaju da bi takav pristup, bez jasne dugoročne strategije, mogao ostaviti zemlju ranjivom.
(Foto: Arhiv / Facebook)