Prema njegovoj matematici, potrebno je brašno, vode, kvasca, soli i trošak struje za pečenje hljeba da bi se proizveo jedan hljeb.
Jedan Bosanac izračunao je koliko zapravo košta proizvodnja jednog hljeba, a brojke koje je dobio šokirale su mnoge.
Prema njegovim izračunima, trošak proizvodnje jednog hljeba iznosi samo 0,37 feninga, dok je prodajna cijena na tržištu čak 2 KM po komadu.
Bosanac je podijelio svoje proračune na društvenim mrežama, gdje je izložio cijeli proces proizvodnje hljeba. Prema njegovoj matematici, potrebno je brašno, vode, kvasca, soli i trošak struje za pečenje hljeba da bi se proizveo jedan hljeb.
Kada je izračunao troškove sirovina, rezultat je bio sljedeći:
300g brašna – brašno 20.000 – 25 kg – 0,800 po KG
200ml vode – voda 1.100 – 1000l – 0,001 po litru
7g kvasca – kvasac 10,757 kg – 0,011 po gramu
10g so – so – 1,400 – 1kg – 0,001 po gramu
20 minuta pečenje – struja . 0,170 – 1 kWH – o,003 po minuti
Cijena materijala za 1 proizvod hljeba je sljedeća:
Brašno 300g – 0,24 feninga
Voda 200ml – 0,00022 feninga
Kvasac 7g – 0,07532 feninga
So 10grama – 0,014 feninga
trošak struje 20 minuta – 0,039667 feninga
SUMA: 0,369 feninga po komadu
Da se napravi jedan hljeb treba sirovine 0,37 KM. Kako je onda prodajna cijena hljeba 2 KM? “Niko ne pravi samo 1 hljeb u pekarama nego 20 hljebova za 20 minuta” tvrdi Bosanac u svom izračunu što bi matematički bilo još jeftinije jer se gleda proizvodnja na količinu.
Zvanične informacije iz pekarskih sektora potvrđuju ove tvrdnje. Otkupna cijena pšenice u Bosni i Hercegovini kreće se između 30 i 40 feninga po kilogramu, dok je otkupna cijena brašna ispod 1 KM, piše Crna hronika. S obzirom na to, lako je izračunati da od jednog kilograma brašna, koji košta manje od marke, može se napraviti četiri hljeba, a svaki od njih prodaje se za dvije marke. To znači da kilogram brašna, koji košta samo marku, rezultira kilogramom hljeba koji na tržištu dostiže cijenu od osam maraka.
Iako proizvođači hljeba često navode da cijena hljeba uključuje dodatne troškove poput plata radnika, najma prostora i električne energije, ostaje nejasno zašto cijena proizvodnje hljeba i dalje ostaje tako visoka, posebno u odnosu na cijenu brašna.
Pitanje koje se postavlja je: ako je proizvodnja hljeba tako jeftina, zašto potrošači i dalje plaćaju značajno više? Mnogi smatraju da bi kupnja brašna kao osnovnog sastojka mogla biti daleko isplativija opcija za krajnje potrošače.
