SNSD blokirao usvajanje Reformske agende: BiH rizikuje milionska sredstva EU
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas nije usvojilo Reformski dokument poznat kao Reformska agenda, dio Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Ključni akteri u blokadi su ministri iz SNSD-a, koji nisu glasali za prijedlog, čime je država dovedena u opasnost od gubitka značajnih finansijskih sredstava iz fondova Evropske unije.
Kako je došlo do blokade
Na hitnoj sjednici, koja je održana telefonski, prijedlog Reformske agende stavljen je na dnevni red s ciljem da se ispune uslovi izvršenja Programa reformi. Međutim, dva ministrа iz SNSD-a odbila su učestvovati u glasanju – jedan je glasao protiv, dok drugi nije dao podršku na bilo koji način. Ovaj postupak je dovoljan da spriječi da dokument bude usvojen.
Prethodno su vlasti Bosne i Hercegovine upozorene da će izgubiti prve pakete sredstava iz EU-fondova ukoliko se do 30. septembra ne dostavi konačni i usaglašeni Program reformi. Prvi val smanjenja sredstava već je započet kroz smanjenje budžetskih alokacija, a ako se sadašnja blokada ne prevaziđe, zemlja će izgubiti dodatna finansijska sredstva predviđena u okviru Plana rasta.
Posljedice za građane i državu
Neusvajanje Reformske agende znači da BBiH ostaje bez dijela grantova i investicija koji su bili namijenjeni za infrastrukturne, obrazovne, socijalne i ekonomske projekte. Građani će osjetiti nedostatak unapređenja u uslugama i javnoj infrastrukturi, posebno u oblastima koje su bile planirane za brzu realizaciju.
Takođe, ovaj događaj dodatno narušava povjerenje u institucije vlasti, jer se očekivanja reformi i obećanja o evropskom putu čine odgođenim ili neostvarivim zbog političkih predrasuda i unutarstranačkih prisila.
Analitički pogled
Prethodne analize pokazuju da je dokument Reformske agende pripremljen u skladu sa zahtjevima EU, uključujući definisane reforme u oblastima pravosuđa, Ustavnog suda, borbe protiv korupcije, institucija za državnu pomoć i slično. No, jasno je da bez jedinstvenog pristupa i spremnosti svih strana – naročito onih sa najvećim uticajem – dokument ne može proći kroz sve neophodne procedure.
Ekonomisti upozoravaju da Bosna i Hercegovina već trpi trostruku štetu: gubitak finansijskih sredstava, gubitak ugleda među međunarodnim partnerima, te gubitak potencijalnih budućih ulaganja.
Šta dalje?
Da bi se proces ponovo pokrenuo, potrebna je urgencija i politička volja da se razgovara mimo etnonacionalnih linija. Ključne stvari koje se praktično moraju uraditi su:
ponovno stavljanje Reformske agende na dnevni red i glasanje u Vijeću ministara,
precizno definisanje ustavnih i zakonskih reformi,
osiguranje da projekti koji su spremni dobiju finansijsku podršku,
transparentnost u raspodjeli sredstava, te
obnova povjerenja građana da njihovo mjesto u evropskim procesima nije samo deklarativno.
Ako se do kraja septembra ne ostvari dogovor, BiH bi mogla izgubiti dodatnih stotinu miliona eura pomoći, što bi značajno ugrozilo razvojne planove za naredne godine